Savjeti doktora

Dr. Hurić: Gastroenteritis – najčešći uzrok proljeva i kako pravilno pristupiti terapiji

Gastroenteritis, odnosno upala želuca i crijeva, jedan je od najčešćih razloga javljanja pacijenata ljekaru, posebno u sezoni toplijih mjeseci, i ako ga mnogi nazivaju „stomačnom virozom“, važno je naglasiti da uzrok može biti virusni, bakterijski, ali i rjeđe parazitarni.

FOTO: FREEPIK
FOTO: FREEPIK

Najčešći uzrok su virusi, poput rotavirusa i norovirusa, posebno kod djece i u kolektivima. Bakterijski uzročnici, kao što su Salmonella, Campylobacter i E. coli, češće daju težu kliničku sliku i povezani su s unosom kontaminirane hrane ili vode.

Simptomi gastroenteritisa uključuju proljev, mučninu, povraćanje, bolove u stomaku, povišenu temperaturu i opštu slabost. Kod većine pacijenata bolest traje nekoliko dana i prolazi bez komplikacija, ali kod rizičnih grupa može dovesti do dehidracije i pogoršanja opšteg stanja.

Pročitajte još

Osnov terapije nije antibiotik, već nadoknada tečnosti i elektrolita. Oralna rehidratacija predstavlja prvi i najvažniji korak u liječenju. U težim slučajevima, kada pacijent ne može uzimati tečnost na usta ili je dehidracija izražena, potrebno je uključiti intravensku nadoknadu.

U terapiji se mogu koristiti i simptomatski lijekovi. Antipiretici se daju kod povišene temperature, dok se lijekovi protiv mučnine mogu primijeniti kod izraženog povraćanja. Upotreba lijekova za zaustavljanje proljeva treba biti oprezna i individualno procijenjena, posebno kod sumnje na bakterijski uzrok.Antibiotska terapija nije rutinska i uvodi se samo u određenim situacijama kod teških oblika bolesti, prisustva krvi u stolici, dugotrajnog proljeva, kao i kod starijih i imunokompromitovanih pacijenata. Neadekvatna primjena antibiotika može produžiti bolest i doprinijeti razvoju rezistencije.

Ishrana tokom bolesti treba biti lagana, sa postepenim povratkom na uobičajeni režim. Preporučuje se izbjegavanje masne hrane i mliječnih proizvoda u akutnoj fazi. Probiotici mogu imati dodatnu korist u skraćenju trajanja simptoma i obnavljanju crijevne flore.

Posebnu pažnju treba obratiti na znakove dehidracije kao što su suha usta, smanjeno mokrenje, malaksalost i vrtoglavicu. U tim situacijama neophodno je javiti se ljekaru.

Gastroenteritis u većini slučajeva ima benigni tok, ali pravilan pristup terapiji i pravovremeno prepoznavanje komplikacija ključni su za siguran i brz oporavak.

Dr. Ilhama Hurić dijeli korisne informacije za Bosnainfo

Prim. mr. sci. dr. Ilhama Hurić je specijalista infektologije iz Sarajeva, zaposlena na Klinici za infektivne bolesti Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu.

U svom svakodnevnom kliničkom radu bavi se dijagnostikom i liječenjem pacijenata sa infektivnim bolestima, primjenjujući savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, s posebnim interesom za zoonoze te infekcije citomegalovirusom (CMV) kod trudnica i novorođenčadi.

Pored kliničkog rada, aktivno učestvuje u nastavnom procesu Medicinskog fakulteta u Sarajevu, gdje radi sa studentima na području infektologije.

Poseban interes njenog profesionalnog angažmana usmjeren je na kontinuirano stručno usavršavanje, kvalitetnu edukaciju budućih ljekara i primjenu znanja u svakodnevnoj kliničkoj praksi.

Uz klasično medicinsko znanje, njeguje i holistički pristup zdravlju te se bavi intuitivnim coachingom. Kroz edukativne sadržaje i društvene mreže promoviše zdrav način života, svjesnu brigu o zdravlju i odgovornu primjenu prirodnih dodataka ishrani kao podršku cjelokupnom zdravlju.