DR. ILHAMA HURIĆ, specijalista infektologije za BOSNAINFO: "Kada simptomi traju duže od nekoliko dana to nije nešto što treba ignorisati"

Umor koji ne prolazi, povišena temperatura koja se vraća, dugotrajan kašalj ili bolovi u mišićima često se ignorišu sve dok ne počnu ozbiljnije da remete svakodnevni život. Ipak, upravo ti rani znaci mogu biti važan signal da se u organizmu razvija infekcija koja zahtijeva pažnju stručnjaka.

Prim. mr. sci. dr. Ilhama Hurić, specijalista infektologije za Bosnainfo objašnjava koje simptome ljudi najčešće zanemaruju, kako na vrijeme razlikovati virusne od bakterijskih infekcija, ali i šta zapravo znači kada kašalj traje sedmicama. U razgovoru se osvrće i na najvažnije mjere prevencije, kao i na dilemu koju mnogi imaju – kada je pravi trenutak da se obratimo infektologu, a ne da se liječimo „na svoju ruku“.

“Ljudi često zanemaruju dugotrajan umor, temperaturu koja traje danima, neplanirani gubitak tjelesne težine, noćno znojenje, uporne prolive ili kašalj koji ne prolazi.

Kožni osipi se često neshvataju ozbiljno, posebno ako nisu bolni, a mogu biti znak sistemske ili infektivne bolesti, naročito ako su praćeni temperaturom ili općom slabošću. Kada simptomi traju duže od nekoliko dana ili se postepeno pogoršavaju, to nije nešto što treba ignorisati”, pojašnjava dr. Ilhama Hurić.

Bosnainfo: Koje infektivne bolesti trenutno predstavljaju najveći izazov u kliničkoj praksi?

Prim. mr. sci. dr. Ilhama Hurić: U ovom periodu najveći izazov predstavljaju respiratorne infekcije, posebno zbog sezone gripe, jer često dolazi do komplikacija, naročito kod starijih osoba i hroničnih bolesnika. Sve veći problem su i infekcije uzrokovane bakterijama koje su otporne na više antibiotika. I dalje se susrećemo s tuberkulozom, kao i s infekcijama kod pacijenata oslabljenog imuniteta. Sve češće viđamo i teže oblike gastrointestinalnih infekcija.

Bosnainfo: Kako procjenjujete spremnost zdravstvenog sistema na pojavu novih zaraznih bolesti ili epidemija?

Prim. mr. sci. dr. Ilhama Hurić: Zdravstveni sistem raspolaže znanjem i stručnim kadrovima, ali je često opterećen nedostatkom osoblja i ograničenim resursima. Prethodne epidemije su nam donijele važno iskustvo, ali su istovremeno pokazale i slabosti sistema. Smatram da su dobra organizacija, pravovremeno prepoznavanje problema i jačanje preventivnih mjera ključni za boljuspremnost u budućnosti.

Bosnainfo: Šta je najvažnije što građani trebaju znati o prevenciji virusnih i bakterijskih infekcija?

Prim. mr. sci. dr. Ilhama Hurić: Prevencija počinje jednostavnim i svakodnevnim navikama kao što su lična higijena, odgovorno ponašanje kada smo bolesni, dovoljno sna i pravilna ishrana. Važnu ulogu ima i suplementacija prirodnim i kvalitetnim dodacima ishrani, prilagođena individualnim potrebama i uz savjet ljekara. Vakcinacija predstavlja važnu mjeru zaštite od težih oblika bolesti, dok antibiotike treba koristiti isključivo kada za to postoji jasna medicinska indikacija.

Bosnainfo: Kako raste globalna otpornost bakterija na antibiotike i šta to znači za budućnost liječenja?

Prim. mr. sci. dr. Ilhama Hurić: Otpornost bakterija na antibiotike raste zabrinjavajućom brzinom, prije svega zbog njihove nepravilne i prekomjerne upotrebe. Infekcije koje su se ranije lako liječile, danas postaju ozbiljnije i zahtjevnije za terapiju. Ukoliko ne promijenimo pristup, u budućnosti ćemo imati sve manje efikasnih mogućnosti liječenja.

Bosnainfo: Šta savjetujete osobama koje svake godine imaju problem sa kašljem i kako postupati uovom zimskom periodu kad je zrak jako zagađen?

Prim. mr. sci. dr. Ilhama Hurić: Osobama koje iz godine u godinu imaju problem sa kašljem savjetujem da ne zanemaruju simptome i da pokušaju utvrditi pravi uzrok. Često se radi o kombinaciji ponavljanih infekcija, alergija, hroničnih bolesti disajnih puteva ili iritacije zbog zagađenog zraka.

 Tokom zimskog perioda važno je smanjiti boravak na otvorenom kada je zagađenje izraženo, održavati dobru vlažnost zraka u zatvorenom prostoru i jačati imunitet. Ukoliko su u mogućnosti, preporučujem odlazak na okolne planine ili u područja sa čistijim zrakom barem jednom sedmično, jer to može značajno olakšati disanje i poboljšati opće stanje.

Ako kašalj traje duže od dvije do tri sedmice ili je praćen temperaturom, otežanim disanjem ili bolom u prsima, potrebno je potražiti ljekarsku pomoć.

Bosnainfo: Koji simptomi su znak da se pacijent treba hitno javiti infektologu, a ne porodičnom ljekaru?

Prim. mr. sci. dr. Ilhama Hurić: Hitno javljanje infektologu je potrebno kod visoke temperature koja ne reaguje na terapiju, poremećaja svijesti, jake glavobolje uz ukočen vrat, osipa praćenog temperaturom, otežanog disanja, pojave žutila kože ili očiju, teških proliva sa znakovima dehidracije ili sumnje na ozbiljnu infekciju nakon putovanja.