Savremena ishrana sve se više oslanja na ultra-prerađene proizvode koji čine osnovu svakodnevnog jelovnika miliona ljudi širom sveta.
Iako su praktični i ukusni, ovi proizvodi sadrže brojne aditive, konzervanse i vještačke arome, a istovremeno su siromašni hranljivim materijama. Brojna istraživanja posljednjih godina upozoravaju da takva hrana ne samo da doprinosi gojaznosti i metaboličkim poremećajima, već može da ima i mnogo ozbiljnije posljedice po zdravlje.
Šta je ultraprerađena hrana
Ultra-prerađena hrana (UPF) obuhvata visoko industrijski proizvedene proizvode kao što su gazirana pića, pakovani slatkiši i grickalice, te prerađeno meso. Ova hrana sadrži brojne aditive, a siromašna je esencijalnim hranljivim materijama. U SAD, stotine sastojaka s kojima se ljudsko tijelo nikada ranije nije susretalo sada su uobičajeni u ovakvim namirnicama, koja čini skoro 60 odsto ishrane prosječnog odraslog čovjeka i čak 70 odsto ishrane djece.
Ovi proizvodi su osmišljeni da imaju duži rok trajanja, privlačan ukus i da podstiču prejedanje, dok istovremeno nude vrlo malo nutritivne vrijednosti.
Sve veći broj istraživanja povezuje prekomjernu konzumaciju ovakve hrane sa povećanim rizikom od: gojaznosti, raka, srčanih i metaboličkih bolesti, mentalnih poremećaja, pa čak i rane smrti.
Veza ultra-prerađene hrane i upale
Novo istraživanje Medicinskog fakulteta Charles E. Schmidt pri Univerzitetu Florida Atlantik otkrilo je jasnu povezanost između unosa ultra-prerađene hrane (UPF) i upale u tijelu.
Istraživači su utvrdili da osobe koje konzumiraju najviše ultra-prerađene hrane imaju znatno više nivoe visoko osjetljivog C-reaktivnog proteina (hs-CRP), pouzdanog pokazatelja upale i snažnog prediktora kardiovaskularnih bolesti.
Prema nalazima objavljenim 3. septembra u časopisu “The American Journal of Medicine“, učesnici su u prosjeku dobijali 35 odsto svojih dnevnih kalorija iz ultra-prerađene hrane. Unos se kretao od 0 do 19 odsto u grupi s najmanjom potrošnjom, od 60 do 79 odsto u grupi s najvećom.
Nakon prilagođavanja rezultata prema starosti, polu, pušenju, fizičkoj aktivnosti i drugim zdravstvenim faktorima, utvrđeno je da su osobe iz grupe s najvećim unosom UPF-a (60 odsto do 79 odsto dnevnih kalorija) imale 11 odsto veću vjerovatnoću da imaju povišene nivoe hs-CRP-a u poređenju s onima koji su konzumirali najmanje.
Čak su i umjereni potrošači (40 do 59 odsto) pokazali 14 odsto veću vjerovatnoću, dok je grupa koja je unosila 20 do 39 odsto imala manji, statistički neznačajan porast od 7 odsto.
Ko je najviše ugrožen
Vjerovatnoća povišenih upalnih markera bila je naročito visoka u određenim grupama.
Odrasle osobe uzrasta od 50 do 59 godina imale su 26 odsto veći rizik od povišenih pokazatelja upale u poređenju sa osobama starosti od 18 do 29 godina.
Gojaznost je doprinosila čak 80 odsto većem riziku u odnosu na osobe sa zdravom tjelesnom težinom. Trenutni pušači takođe su imali veći rizik (17 odsto) u odnosu na osobe koje nikada nisu pušile. Zanimljivo je da osobe koje su prijavile da nisu fizički aktivne nisu imale statistički značajno veći rizik u poređenju s onima koji su ispunjavale smjernice o fizičkoj aktivnosti.
– Ovi nalazi, zasnovani na velikom i nacionalno reprezentativnom uzorku odraslih u SAD, jasno pokazuju da osobe koje konzumiraju najveće količine ultra-prerađene hrane imaju značajno više nivoe visoko osetljivog C-reaktivnog proteina, ključnog markera upale – rekla je dr Alison H. Feris (Allison H. Ferris), profesor i načelnik Katedre za medicinu na Medicinskom fakultetu Univerziteta Florida Atlantic.
Istraživači su analizirali podatke 9.254 odrasle osobe iz američkog Nacionalnog istraživanja o zdravlju i ishrani (NHANES), uključujući podatke o ishrani, nivou hs-CRP-a i drugim zdravstvenim faktorima. Unos ultra-prerađene hrane mjeren je kao procenat ukupnog dnevnog unosa kalorija i podijeljen u četiri kategorije. Za ispitivanje veze između konzumacije UPF-a i upale korišćene su statističke metode, uključujući logističku regresiju.
Stručni uvidi o markerima upale
– C-reaktivni protein proizvodi jetra, a test na visoko osetljivi CRP (hs-CRP) jednostavna je, pristupačna i veoma osetljiva metoda za mjerenje upale, kao i pouzdan prediktor budućih kardiovaskularnih bolesti – izjavio je dr Čarls H. Henken, koautor studije, profesor medicine i preventivne medicine, te viši akademski savetnik na Medicinskom fakultetu Šmit.
Autori ističu i značajan porast stope obolijevanja od kolorektalnog karcinoma, naročito među mlađim odraslima.
Navode da povećana konzumacija ultra-prerađene hrane može da bude jedan od faktora koji tome doprinose, uz njen potencijalni uticaj na razvoj brojnih drugih gastrointestinalnih bolesti. (Sci Tech Daily)
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.