Stručnjaci općenito preporučuju raznovrsnu prehranu koja uključuje mahunarke, grah, voće, povrće i masnu ribu jer takve namirnice mogu pomoći u očuvanju zdravlja srca i krvnih žila. Među namirnicama koje se posebno ističu nalazi se upravo tamnije grožđe.
Tamnije sorte grožđa općenito se smatraju nutritivno zanimljivijim jer sadrže veće količine pojedinih spojeva koji se povezuju sa zaštitom organizma. Osim što mogu zadovoljiti želju za slatkim nakon obroka, mogle bi imati i povoljan učinak na zdravlje srca.
Prema organizaciji Heart Research UK, tamnocrveno, crno i ljubičasto voće sadrži antocijanine, biljne pigmente koji su „potencijalno povezani s poboljšanjem nivoa holesterola i zdravlja krvnih žila“.
Antocijanini daju voću karakterističnu tamnu boju
Antocijanini pripadaju grupi polifenola i odgovorni su za karakteristične tamnocrvene, ljubičaste i gotovo crne nijanse brojnih vrsta voća. Upravo zbog mogućeg djelovanja tih spojeva posljednjih se godina povećava interes naučnika za namirnice poput borovnica i crvenog grožđa.
Istraživanja objavljena u časopisu Nutrients navode da raste broj dokaza o tome kako polifenoli iz biljnih namirnica, među kojima su grožđe i borovnice, mogu pomoći u zaštiti od ateroskleroze, poremećaja masnoća u krvi, disfunkcije endotela, povišenog krvnog pritiska i upalnih procesa.
Riječ je o faktorima koji imaju važnu ulogu u povećanju rizika od kardiovaskularnih bolesti.
Dr. Roy Jogiya, glavni medicinski savjetnik organizacije Heart Research UK, istakao je da postoji „sve veći broj dokaza koji upućuju na to da su antocijanini posebno važni za zdravo srce i kardiovaskularni sistem“.
Istraživanja povezuju antocijanine s manjim rizikom od nekoliko problema
Prema njegovim riječima, istraživači su, posmatrajući konkretne kardiovaskularne probleme, zabilježili 18 posto manje rizika od infarkta miokarda, odnosno srčanog udara.
Uz to se navodi i osam posto manji rizik od razvoja povišenog krvnog pritiska te 11 posto manji rizik od dijabetesa tipa 2, bolesti koja se često pojavljuje zajedno s kardiovaskularnim bolestima.
Ipak, važno je naglasiti da ovakvi rezultati opisuju povezanosti utvrđene u istraživanjima te ih ne treba tumačiti kao dokaz da samo konzumiranje određenog voća može spriječiti srčani ili drugi zdravstveni problem.
Posebnu pažnju privukle su pojedine sorte crvenog grožđa. Neka istraživanja sugeriraju da određene sorte mogu sadržavati čak šest puta više antocijanina od stolnog grožđa s crnom kožicom.
Šta se nalazi u porciji crvenog grožđa?
Dr. Emma Derbyshire dodatno je istakla nutritivnu vrijednost crvenog grožđa.
„Osim ovih polifenola koji podržavaju zdravlje srca, poput antocijanina, šaka od 80 grama crvenog grožđa šarolik je dodatak vaših pet porcija voća i povrća dnevno, a svaka porcija od 125 grama sadrži manje od 100 kalorija“, rekla je.
Dodala je da grožđe sadrži i vlakna, vitamin C, vitamin E, tiamin, vitamin B6, folat, kalij, magnezij, fosfor, željezo i cink.
Zbog toga se crveno grožđe ne posmatra samo kroz sadržaj antocijanina. Riječ je o namirnici koja istovremeno osigurava različite vitamine, minerale i vlakna, dok je energetska vrijednost jedne porcije relativno niska.
Analiza brojnih istraživanja pokazala zanimljive rezultate
Dodatnu sliku pružila je analiza većeg broja istraživanja o prehrambenom unosu antocijanina.
Rezultati su pokazali da je veći unos tih spojeva povezan sa smanjenjem ukupnog holesterola, povećanjem nivoa korisnog HDL holesterola, smanjenjem štetnog LDL holesterola, većom antioksidativnom aktivnošću, nižim nivoom nepovoljnih triglicerida te smanjenjem krvnog pritiska.
Amie Leckie, stručnjakinja za zdravlje i dobrobit iz organizacije Heart Research UK, naglasila je da postoji mnogo različitih načina na koje crveno mesnato grožđe i druge namirnice bogate antocijaninima mogu doprinijeti zdravlju srca.
„Doista ima smisla uživati u njima kao dijelu zdrave prehrane“, rekla je Leckie.
Antocijanini bi mogli imati ulogu i u regulaciji krvnog pritiska
Dr. Nisa Aslam također je istakla važnost zdravlja krvnih žila.
„Sve što podržava funkciju krvnih žila i pomaže u snižavanju krvnog pritiska vjerovatno će donijeti značajne kardiovaskularne koristi“, rekla je.
Dodala je da je moguća uloga antocijanina dodatno naglašena metaanalizom koja je obuhvatila 128 istraživanja. Prema njenim navodima, analiza je pokazala da je krvni pritisak bio „značajno smanjen“ kod dva glavna prehrambena izvora antocijanina – bobičastog voća te crvenog grožđa i vina.
To dodatno podupire interes za polifenole koji se prirodno nalaze u određenim biljnim namirnicama, premda se njihovo djelovanje ne može posmatrati odvojeno od cjelokupnog načina prehrane i životnih navika.
Stručnjaci poručuju da tamno voće vrijedi uključiti u prehranu
Dr. Derbyshire na kraju je sažela glavnu poruku dosadašnjih istraživanja.
„Postoji jasna poruka koju možemo izvući iz ovih istraživanja: crveno i tamno voće, poput crvenog grožđa, koje je prirodno bogato antocijaninima, korisna je podrška našem kardiovaskularnom zdravlju“, zaključila je.
Zato se crveno i drugo tamno voće može jednostavno uklopiti u raznovrsnu i uravnoteženu prehranu. Dosadašnji rezultati istraživanja posebno su zanimljivi zbog povezanosti antocijanina s krvnim pritiskom, holesterolom, funkcijom krvnih žila i drugim faktorima koji utiču na zdravlje srca.
Pritom stručnjaci naglašavaju širu važnost prehrane: zdravlje kardiovaskularnog sistema ne zavisi o jednoj namirnici, nego o ukupnom obrascu prehrane i životnim navikama. Crveno grožđe pritom može biti ukusan i nutritivno vrijedan dio takvog jelovnika.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.