Iako se povremeno javlja nakon fizičkog napora, kada postane učestala ili se javlja u mirovanju – znak je da nešto u organizmu ne funkcioniše kako treba.
Dispneja sama po sebi nije bolest, već simptom koji može ukazivati na različita stanja – od bezazlene iscrpljenosti do ozbiljnih srčanih ili plućnih bolesti.
Kada je kratak dah razlog za zabrinutost?
Ako tokom lagane aktivnosti, pa čak i u mirovanju, osjećate da ne možete doći do daha, to može biti znak upozorenja. Dispneja može ukazivati na:Plućna stanja poput astme, hronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), upale pluća ili embolije.Srčane tegobe poput zatajenja srca, angine ili infarkta miokarda.Anksioznost i panične napade.Anemiju, gojaznost ili slabu kondiciju, piše cuvajzdravlje.ba.
Tipovi dispneje prema trajanju
1. Akutna (nagla)
Nastaje u roku od nekoliko minuta do sati. Najčešći uzroci uključuju:
Plućnu emboliju (zgrušak u plućima),
Pneumotoraks (kolaps pluća),
Srčani infarkt ili
Alergijske reakcije koje izazivaju bronhospazam.
2. Subakutna
Razvija se tokom nekoliko dana. Može biti povezana s upalom pluća, virusnim infekcijama ili pogoršanjem postojećih hroničnih stanja.
3. Hronična
Traje sedmicama ili mjesecima i često se javlja kod osoba s KOPB-om, astmom, zatajenjem srca, intersticijskim bolestima pluća ili neuromišićnim poremećajima.
Simptomi i znakovi kada treba hitno doktoru
Ako uz dispneju primijetite bilo koji od sljedećih simptoma, potrebna je hitna medicinska procjena:
Kratak dah u potpunom mirovanju
Bol ili pritisak u grudima
Zbunjenost, konfuzija ili promjene u svjesnosti
Mršavljenje bez jasnog razloga
Noćno znojenje
Zviždanje pri disanju, upotreba pomoćnih mišića (ramena, vrat)
Zamor koji se brzo pogoršava
Kako se otkriva uzrok?
Dijagnostički proces uključuje:
Fizički pregled i mjerenje zasićenosti kisikom
Rendgen pluća ili CT toraksaEKG,
ehokardiografiju
Testove plućne funkcije (spirometriju)
Laboratorijske nalaze (npr. hemoglobin, D-dimer, BNP)
Liječenje zavisi od uzroka
Terapija se određuje prema osnovnom uzroku – kod infekcija uključuje antibiotike, kod srčanih problema lijekove za srčanu insuficijenciju, a kod astme ili KOPB-a inhalatore i bronhodilatatore. Kod anksioznosti se preporučuju psihoterapija i, po potrebi, lijekovi.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.