Istini za volju, ima više takvih segmenata koji se moraju potrefiti da bismo dobili rezultat iz prve rečenice. No ova priča je o jednom pravom, iskonskom neprijatelju dobre forme, mišićnog rasta i oporavka kortizolu.
Šta je kortizol?
To je hormon koji luči vaša nadbubrežna žlijezda. Po sastavu je steroidni hormon, ali za razliku od npr. testosterona koji je anabolički steroid, kortizol je katabolički steroid. Luči se normalno tijekom dana, ali je njegovo izlučivanje povećano svaki put kad je tijelo izloženo stresu, bilo fizičkom, bilo mentalnom.
Tijekom dana koncentracije kortizola variraju i usko su vezane za doba dana (cirkadijalni ritam). Kortizol je najviši ujutro, a vršne vrijednosti doseže između 7 i 9 sati.
Nekada davno, kad čovjek nije bio izložen svakodnevnom i cjelodnevnom stresu, lučenje kortizola bilo je rezultat gladi ili trenutnih okolnosti, npr. obrana od predatora. To momentalno povišenje kortizola pomoglo je u dobivanju energije koja je bila potrebna za preživljavanje nestašice hrane ili za bijeg od nečega opasnog za život.
Međutim, kad je kortizol kronično povišen, kako je to često slučaj u današnje doba, naše tijelo stalno dobiva signal da skladišti masno tkivo (tipično oko struka) jer će tako imati izvor lako dostupne energije. To je jedan od razloga zbog kojeg je tijelo neefikasno u gubljenju masnog tkiva, čak i ako su trening i prehrana ispravni!
Osim opisane uloge, kortizol je važan imunoregulator, tj. imunosupresor. To njegovo djelovanje je iskorišteno u mnogim lijekovima, gdje se derivati kortizola (npr. prednizon) koriste u svrhu kontrole alergijskih reakcija i mnogih upalnih procesa.
Efekti kortizola
Uz gore navedeno, kortizol kontrira inzulinu, odnosno povećava koncentraciju glukoze u krvi. Naravno, visoka koncentracija inzulina (hormona graditelja) suprotstavlja se djelovanju kortizola (osobito bitno u kontekstu mišića i njihove izgradnje).
Sljedeći učinak kortizola je smanjeno izlučivanje natrija iz tijela, dok s druge strane ubrzava izlučivanje kalija iz tijela. To rezultira hipertenzijom koja je često povezana sa stresom.
Zbog imunosupresivne uloge kortizola, organizam je skloniji bolestima. Zato je pad imuniteta i njegove manifestacije očekivan kod pretreniranosti.
Zanimljiva je uloga kortizola u starenju mozga. Ustanovljeno je da kortizol selektivno uništava neurone u hipokampusu, dijelu mozga koji je zadužen za pamćenje i učenje.
Za bodybuildere i sportaše općenito, bitno je znati da kortizol ubrzava razgradnju proteina u aminokiseline. Aminokiseline se iz tkiva krvlju transportiraju do jetre, gdje se pretvaraju u glukozu u procesu koji se zove glukoneogeneza. Rezultat: gubitak proteina iz tkiva i povišene koncentracije glukoze u krvi. Očito, iz “mišićne” perspektive je to porazna situacija. Međutim, ono što se događa je da tijelo samo nastoji održati energetske resurse u uvjetima stresa (trening=stres).
Treba napomenuti da glukoneogeneza uključuje razgradnju proteina, ali i sprječava sintezu novih. Osim toga, kortizol djeluje i na genskoj razini tako što pojačava ekspresiju određenih gena. On direktno blokira sintezu proteina inhibirajući tzv. mTOR (jedan od puteva u stanici kojima se odvija sinteza novih proteinskih molekula).
Smatra se da je jedan od primarnih kataboličkih mehanizama kojima kortizol utječe na mišić, poticanje pojačanog oslobađanja miostatina, proteina koji blokira mišićni rast. Njegov utjecaj tu ne završava, već se odnosi i na potporni aparat, konkretno kosti. Pod njegovim utjecajem se smanjuje koštana masa zbog povećanog izlučivanja kalcija i njegove smanjene apsorpcije.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.