Ishrana

Meso bez kostiju i prirodni štit za mozak: Zašto biste barem dvaput tjedno trebali jesti gljive?

Kada pomislite na superhranu, vjerojatno vam na pamet padaju egzotične bobice ili skupi prahovi. No, jedno od najmoćnijih ljekovitih sredstava prirode raste na vlažnom šumskom tlu i dostupno je u svakom supermarketu.

FOTO: UNSPLASH
FOTO: UNSPLASH
Ilustracija

Gljive (bilo da pričamo o šampinjonima, bukovačama, vrganjima ili azijskim shiitake gljivama) kriju jedinstvene spojeve koje ne možete pronaći ni u jednoj drugoj namirnici. One doslovno djeluju kao imunomodulatori, što znači da uče vaše tijelo kako se uspješnije boriti protiv bolesti.

Evo zašto bi ove jesenje i proljetne ljepotice trebale postati stalni gost na vašem jelovniku.

1. Jedini biljni izvor “vitamina sunca” (Vitamina D)

Zvuči nevjerojatno, ali gljive su jedina namirnica u odjelu povrća koja može prirodno proizvoditi vitamin D. Baš poput ljudske kože, gljive sadrže spoj ergosterol koji se pod utjecajem UV svjetlosti pretvara u vitamin D. Ako zimi ili tijekom kišnih dana patite od manjka energije i lošeg raspoloženja, gljive su vaša prirodna pilula sunca.

Genijalan trik: Ako kupite svježe gljive, izvadite ih iz ambalaže i ostavite ih na osunčanom prozoru samo 30 do 60 minuta prije kuhanja. Razina vitamina D u njima će eksplodirati za nekoliko stotina posto!

2. Čuvari pamćenja i koncentracije

Moderna istraživanja sve više povezuju konzumaciju gljiva sa zdravljem mozga. Gljive su prepune dva iznimno moćna antioksidansa – ergotioneina i glutationa. Studije provedene na Sveučilištu u Singapuru pokazale su da su osobe iznad 60 godina, koje su jele samo dvije porcije gljiva tjedno, imale čak 50% manji rizik od razvoja blagog kognitivnog oštećenja i gubitka pamćenja. One doslovno hrane vaše neurone.

3. Tajna “Umami” okusa i mršavljenja

Zašto su gljive tako prokleto ukusne? One su bogate glutamatima, prirodnim spojevima koji aktiviraju naš peti okus – umami (bogat, mesni, slastan okus). Zbog toga, kada sitno nasjeckate gljive i pomiješate ih s mljevenim mesom (ili ih koristite kao zamjenu), možete drastično smanjiti unos kalorija i masnoća, a da pritom ne izgubite ni gram užitka u jelu. Šalica gljiva ima jedva 20-ak kalorija!

Kulinarska zabluda: Kako ih zapravo prati i kuhati?

Oko gljiva u kuhinji kruži puno mitova, a dva najčešća vam mogu potpuno uništiti jelo.

Mit o pranju: Često ćete čuti da se gljive ne smiju prati u vodi jer “djeluju kao spužva”. Istina je da gljive upiju vrlo malo vode (manje od 1% svoje težine). Ako su jako prljave od zemlje, slobodno ih na brzinu isperite hladnom vodom i posušite papirnatim ručnikom. Četkanje svake gljive pojedinačno ostavite za one s viškom slobodnog vremena.

Solite tek NA KRAJU: Gljive sadrže oko 90% vode. Ako ih posolite čim ih stavite na tavu, sol će odmah izvući svu vodu iz njih. Gljive će se skuhati u vlastitom soku i postati gumene, umjesto da se lijepo isprže i karameliziraju. Pecite ih na jakoj vatri na malo maslaca, a posolite tek zadnju minutu prije skidanja s vatre.

Tri kraljice gljiva koje morate isprobati:

Vrsta gljive Po čemu je posebna? Najbolji način pripreme
Šampinjoni (i Portobello) Pristupačni, blagi, bogati kalijem i B vitaminima. Savršeni za punjenje, roštilj ili brze umake.
Bukovače Imaju izrazito mesnatu teksturu i vlakna koja podsjećaju na piletinu. Ispržite ih na tavi kao “odreske” ili pohajte.
Vrganji Kraljevi šume, intenzivnog, orašastog i dubokog okusa. Nenadmašni u kremastim rižotima i gustim juhama.

Ideja za savršen obrok

Sljedeći put kada budete radili onu pjenastu kajganu na novi način o kojoj smo pisali, prije nego što ulijete jaja, na tavi na malo maslaca i maslinovog ulja prepržite šaku sitno narezanih šampinjona ili bukovača. Dobit ćete doručak bogat proteinima, vlaknima i vitaminima koji će vas držati sitima do ručka, a vašem mozgu dati vrhunsko gorivo za radni dan.