Ipak, postoje situacije u kojima problemi s pamćenjem mogu biti znak da se u mozgu događaju ozbiljnije promjene.
Neurolog dr. Nicholas Doher ističe da su starenje i genetika među najvažnijim faktorima rizika za razvoj demencije, ali dodaje da određene životne navike mogu pomoći da se rizik smanji ili odgodi pojava simptoma.
Iako nijedna navika ne može u potpunosti spriječiti bolest, istraživanja pokazuju da briga o zdravlju srca i krvnih sudova ima važnu ulogu. Održavanje normalne tjelesne težine, kontrola krvnog pritiska i holesterola, prestanak pušenja, redovna fizička aktivnost i kvalitetan san povezani su s manjim rizikom od razvoja demencije.
Stručnjaci preporučuju i ishranu bogatu povrćem, voćem i zdravim mastima, ograničavanje alkohola, redovnu zaštitu sluha i vida, kao i održavanje mentalne aktivnosti kroz učenje novih vještina, čitanje i društvene kontakte.
Šta je normalna zaboravnost?
Kako starimo, sasvim je očekivano da nam ponekad treba više vremena da se sjetimo nečijeg imena ili da usvojimo novu vještinu. Također nije neuobičajeno povremeno zaboraviti zašto ste ušli u neku prostoriju ili gdje ste ostavili naočale, a zatim se ubrzo prisjetiti.
Takve promjene uglavnom ne utiču na svakodnevni život i ne znače nužno da se razvija neurodegenerativna bolest.
Simptomi koji mogu biti razlog za zabrinutost
Kod demencije problemi s pamćenjem postaju izraženiji i počinju otežavati svakodnevno funkcionisanje.
Među ranim znakovima izdvajaju se:često ponavljanje istih pitanja jer se odgovori ne pamtezaboravljanje nedavnih razgovora ili događajapoteškoće u upravljanju novcem ili redovnom uzimanju lijekovagubljenje na poznatim mjestimaproblemi s praćenjem uputa ili jednostavnih recepatapromjene u rasuđivanju, ponašanju ili donošenju odlukateško pronalaženje riječi i praćenje razgovora.
U mnogim slučajevima upravo članovi porodice prvi primijete ove promjene, dok ih osoba koja ih doživljava nije svjesna.
Kada se obratiti ljekaru?
Ako problemi s pamćenjem postanu učestali ili počnu ometati svakodnevne aktivnosti, važno je potražiti stručnu pomoć. Rana procjena može otkriti da uzrok nije demencija, već neko drugo stanje koje se može liječiti, poput poremećaja rada štitne žlijezde, nedostatka vitamina, depresije, nuspojava lijekova ili problema sa spavanjem.
U slučaju da se potvrdi demencija, rana dijagnoza omogućava pravovremeno liječenje, lakše planiranje buduće njege i pristup terapijama koje kod određenih pacijenata mogu usporiti napredovanje bolesti.
Stručnjaci naglašavaju da trajne promjene u pamćenju, razmišljanju ili ponašanju ne treba pripisivati isključivo godinama. Pravovremen pregled može biti ključan za postavljanje tačne dijagnoze i odabir odgovarajućeg liječenja.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.