Odavno je poznato da fizička aktivnost smanjuje rizik od srčanih bolesti, moždanog udara i dijabetesa tako što snižava nivo holesterola i šećera u krvi te jača srce. Međutim, stručnjaci sa Univerziteta u Edinburghu sada tvrde da nije važno samo koju vrstu vježbi radite, već i kada ih radite.
Prema njihovom istraživanju, objavljenom u časopisu Open Heart, usklađivanje vježbanja s nečijim hronotipom – prirodnom sklonošću da budete budniji ujutro ili navečer – može značajno umanjiti rizik od srčanih oboljenja.
Rezultati istraživanja: Snaga usklađenosti
Istraživanje je pratilo 150 učesnika u dobi od 40 do 60 godina koji su vodili sjedilački način života i imali barem jedan kardiovaskularni rizik (povišen holesterol ili pretilost). Rezultati su pokazali da su osobe koje su vježbale u skladu sa svojim unutrašnjim satom postigle znatno bolje rezultate u:
Snižavanju krvnog pritiska;
Varijabilnosti srčanog ritma;
Aerobnom kapacitetu i metaboličkim markerima;
Kvalitetu sna.
Najdramatičnija razlika uočena je kod sistoličkog krvnog pritiska. Oni koji su uskladili trening s hronotipom doživjeli su pad pritiska od 10,8 mmHg, dok je kod neusklađene grupe taj pad iznosio samo 5,5 mmHg. Kod osoba s prvobitno visokim pritiskom, pad je bio još veći – prosječno 13,6 mmHg, što je gotovo dvostruko više u odnosu na one koji su vježbali suprotno svom ritmu. Efekat je bio najizraženiji kod „jutarnjih tipova“.
Oprečni rezultati i individualni faktori
Iako ova studija snažno podupire ideju kronovježbanja, važno je napomenuti da su prethodna istraživanja dala različite rezultate. Neke studije sugerišu da je večernja tjelovježba najbolja za osobe s pretilošću, dok druge favorizuju poslijepodnevne termine. Ovi podaci ukazuju na to da optimalno vrijeme može ovisiti o genetici, hormonima i općem zdravstvenom stanju pojedinca.
Stručnjaci podijeljeni, ali složni u jednom
Naučni tim priznao je određena ograničenja studije, poput isključivanja osoba s intermedijarnim hronotipom (oni koji nisu ni izrazito jutarnji ni večernji tipovi). Kardiolozi ističu da su nalazi relevantni, ali da je potrebna potvrda na raznolikijim populacijama prije šire primjene.
Uprkos različitim mišljenjima o idealnom tajmingu, stručnjaci se slažu u jednom: svaka fizička aktivnost bolja je od nikakve. Sjedilački način života prepoznat je kao jedan od najvećih rizika za zdravlje srca. Umjesto brige o savršenom trenutku, najvažnije je ostati aktivan i pronaći rutinu koje se možete dugoročno pridržavati.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.