Sve što unosimo u organizam bilo kroz hranu ili piće – može pomoći ili odmoći ravnoteži crijevnog mikrobioma.
Iako faktori poput genetike, sna, stresa i tjelesne aktivnosti također utiču na crijeva, stručnjaci naglašavaju da pravilna prehrana ima snažan pozitivan učinak na cijelo tijelo.
Najproblematičnije meso za crijeva
Gastroenterolozi upozoravaju da ultra-prerađene mesne prerađevine – poput hrenovki, suhomesnatih proizvoda i kobasica – posebno opterećuju crijeva.
Takvi proizvodi sadrže nitrate koji mogu izazvati upalne procese i povećati propusnost crijeva. Dodatno, priprema na visokim temperaturama dodatno pojačava štetan učinak.
Rezultat: smanjenje broja korisnih bakterija u crijevima i narušavanje ravnoteže mikrobioma. Stručnjaci savjetuju da se ovakva hrana ne konzumira redovno.
Šta jesti umjesto prerađenog mesa?
Doktor preporučuje nemasne i neprerađene izvore mesa, poput piletine, te posebnu važnost ribe u prehrani.
“Riba bogata omega-3 masnim kiselinama, poput lososa i sardina, sadrži antioksidanse i djeluje protuupalno na crijeva”, ističe. Znanstvena istraživanja potvrđuju da riba podržava mikrobiom i pomaže u prevenciji upalnih procesa.
Lekcija iz “Plavih zona”
Istraživanja tzv. Plavih zona, regija u kojima ljudi često dožive više od 100 godina u dobrom zdravlju, pokazuju da meso treba posmatrati kao prilog, a ne glavno jelo.
“To ne znači potpuno izbacivanje mesa, već prilagodbu prehrane tako da biljne namirnice čine osnovu obroka”, pojašnjava stručnjak.
Biljni proteini kao ključ ravnoteže
Stručnjaci savjetuju češće uključivanje biljnih izvora proteina, poput graha, slanutka i orašastih plodova. Oni ne samo da doprinose ravnoteži crijevnog mikrobioma, već poboljšavaju i opće zdravlje organizma.
Gastroenterolozi zaključuju da male promjene u prehrani – više biljnih namirnica i umjereno meso – mogu imati veliki pozitivan učinak na cijelo tijelo.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.