Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) 2015. godine klasifikovala je prerađeno meso, uključujući hrenovke, u Grupu 1 karcinogena istu kategoriju u kojoj se nalaze duhan i azbest.
1. Prisustvo nitrita i formiranje kancerogenih spojeva
Najveći problem kod hrenovki nisu same sirovine, već aditivi. Kako bi zadržale ružičastu boju i spriječilo razvijanje opasnih bakterija (poput Clostridium botulinum), proizvođači dodaju natrijum-nitrit (E250).
Naučna činjenica: Prilikom izlaganja visokim temperaturama (pečenje, prženje) ili u kiseloj sredini želuca, nitriti reaguju sa aminima iz mesa formirajući nitrozamine. Naučne studije su dosljedno povezivale nitrozamine sa povećanim rizikom od raka debelog crijeva, želuca i pankreasa.
2. Visok sadržaj natrijuma i hipertenzija
Samo jedna hrenovka može sadržavati između 500 i 800 mg natrijuma, što je gotovo trećina maksimalnog preporučenog dnevnog unosa za odrasle.
Uticaj na organizam: Prekomjeran unos soli dovodi do zadržavanja vode u organizmu, što direktno povećava pritisak na krvne sudove. Hronična konzumacija ovakve hrane ključni je faktor rizika za razvoj hipertenzije, moždanog udara i hroničnih bolesti bubrega.
3. Zasićene masti i zdravlje srca
Hrenovke su tipično sastavljene od ostataka mesa koji sadrže visok procenat masti. Većina tih masti su zasićene masti, koje dokazano podižu nivo LDL (lošeg) holesterola.
Kardiovaskularni rizik: Meta-analiza objavljena u časopisu Circulation pokazala je da konzumacija prerađenog mesa povećava rizik od srčanih bolesti za 42%, dok konzumacija neprerađenog crvenog mesa nema ni približno toliki uticaj. To potvrđuje da je problem u industrijskoj preradi, a ne u samom mesu.
4. Glikacijski krajnji proizvodi (AGEs)
Prilikom industrijske pripreme hrenovki nastaju spojevi poznati kao napredni proizvodi glikacije (AGEs). Ovi spojevi nastaju kada se proteini ili masti izlože visokim temperaturama u kombinaciji sa šećerima (koji se često dodaju u hrenovke radi ukusa).
Upalni procesi: Visoki nivoi AGEs u tijelu povezani su sa povećanim oksidativnim stresom i upalnim procesima, što može ubrzati starenje ćelija i razvoj dijabetesa tipa 2.
5. Kvalitet sirovina i “mehanički otkošteno meso”
Mnoge hrenovke se prave procesom mehaničkog otkoštavanja, gdje se pod visokim pritiskom odvaja preostalo tkivo sa kostiju. Rezultat je kaša koja može sadržavati hrskavicu, vezivno tkivo i sitne fragmente kostiju. Ovakva smjesa ima nisku nutritivnu vrijednost u poređenju sa cijelim komadima mesa, a često joj se dodaju emulgatori i pojačivači ukusa (poput MSG-a) kako bi postala palatabilna (ukusna).
: Iako jedna hrenovka povremeno neće odmah narušiti zdravlje, naučni dokazi su jasni: redovna konzumacija prerađenog mesa direktno je povezana sa kraćim životnim vijekom i povećanim rizikom od hroničnih bolesti. Najzdravija alternativa je zamjena hrenovki neprerađenim proteinima poput svježeg mesa, ribe ili mahunarki.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.