Svjetski dan moždanog udara (29. oktobar) prilika je za podsjećanje stanovništva na te činjenice. Nastoji se naglasiti ozbiljnost i visoke stope moždanog udara. Taj dan se obilježava i radi podizanja svijest o prevenciji i liječenju moždanih udara.
U Bosni i Hercegovini moždani udar ostaje značajan javnozdravstveni izazov. Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, tokom 2024. godine u Federaciji BiH zabilježena su 1.643 smrtna slučaja povezana s moždanim udarom.
Moždani udar bio je drugi vodeći uzrok smrti u Federaciji BiH, odmah nakon akutnog infarkta miokarda. Stopa smrtnosti iznosila je 72 na 100.000 muškaraca i 81 na 100.000 žena. Mortalitet od moždanog udara je u porastu sa godinama, a značajno je veći kod osoba starijih od 55 godina.
Ti podaci naglašavaju važnost prevencije, pravovremenog prepoznavanja simptoma i hitnog liječenja.
Glavni faktori rizika moždanog udara su dobro poznati i većinom promjenljivi. Povišeni krvni tlak je najznačajniji pojedinačni faktor (poznat i kao “tihi ubica”). Ostali ključni rizici su kardiovaskularne bolesti, dijabetes tip 2, gojaznost, pušenje, prekomjeran unos alkohola i tjelesnu neaktivnost. Porodična anamneza i dob su nemodificirajući faktori (starije osobe imaju znatno veći rizik).
Prevencija moždanog udara temelji se na kontroli tih faktora rizika. Svjetska zdravstvena organizacija i domaće zdravstvene institucije preporučuju i redovne preventivne preglede (npr. mjerenje tlaka, laboratorijske kontrole) te edukaciju stanovništva o rizičnim faktorima. Uvođenje javnozdravstvenih mjera kao što su zaštita od izloženosti stanovništva duhanskom dimu, porezi na zaslađene napitke te dostupnost zdravijih izbora hrane može značajno smanjiti udio rizika.
Brzo prepoznavanje moždanog udara i hitna medicinska reakcija su ključ za očuvanje života i smanjenje posljedica. Ključni znakovi su utrnulost na licu, slabost ili nemogućnost podizanja ruke, otežan govor ili nerazumljiva riječ. Važno je odmah pozvati hitnu pomoć, ako se bilo koji od tih simptoma pojavi iznenada.
U BiH je preporuka da se, pri sumnji na moždani udar, odmah zove služba hitne medicinske pomoći (124), jer je svaka minuta od izuzetne važnosti za akutno liječenje. Ostali simptomi mogu uključivati vrtoglavicu, oštećen vid, jaku glavobolju ili gubitak ravnoteže.
U posljednjim decenijama napredak u liječenju moždanog udara (posebno ishemijskog) značajno je unaprijedio ishod bolesti. To obuhvata primjenu lijekova za razbijanje ugruška i mehaničko uklanjanje ugruška u kratkom vremenskom razdoblju. Investiranje u te metode znatno smanjuje dugoročne troškove njege i poboljšava ishod. Također, organizacija dobro opremljenih jedinica za moždani udar za ranu dijagnostiku i njegu povećava šanse za oporavak. U praksi, zemlje poput Austrije i Slovenije razvijaju nove modele (mobilni tim za moždani udar, teleneurologiju), ali u BiH su takvi kapaciteti i dalje ograničeni.
Nakon akutne faze bolesti važna je rehabilitacija. Svjetski podaci pokazuju da oko 50 posto preživjelih bolesnika ponovno može raditi ili biti samostalno. Zato je neophodna rana i kontinuirana fizikalna terapija, radna terapija, logopedsko vježbanje, kao i psihološka podrška. U Bosni i Hercegovini postoje savjetovališta i rehabilitacijski programi u okviru domova zdravlja i bolnica, ali pristup kvalitetnoj rehabilitaciji često je otežan zbog nedostatka sistemskog programa za osobe poslije moždanog udara.
Preporuke javnog zdravstva i lokalne inicijative WHO i Svjetska organizacija za moždani udar (WSO) naglašavaju da su integrirane mjere prevencije i liječenja neophodne za smanjenje opterećenja ovom bolešću. Svjetski plan za borbu protiv hroničnih nezaraznih bolesti do 2030. predviđa smanjenje smrtnosti od moždanog udara za jednu trećinu. Na lokalnom nivou značajne su kampanje podizanja svijesti (npr. promocija zdravih stilova života, mjerenja pritiska i šećera) – navode iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.