Ipak, savjeti koji se svakodnevno pojavljuju na ovoj društvenoj mreži nisu uvijek zasnovani na naučnim dokazima, a neki mogu dovesti do pogrešnog razumijevanja vlastitog mentalnog zdravlja.
Istraživanje koje je objavio britanski list The Guardian ukazalo je na ovaj problem. Analizirano je 100 najpopularnijih videa objavljenih uz oznaku #mentalhealthtips, a više od polovine njih ocijenjeno je kao sadržaj koji sadrži netačne ili obmanjujuće informacije.
U procjeni su učestvovali akademski stručnjaci i profesionalci iz oblasti mentalnog zdravlja, koji su analizirali tvrdnje iz videa i njihovu utemeljenost.
Kada se svakodnevne emocije predstavljaju kao mentalni poremećaj
Jedan od problema na koje su stručnjaci ukazali jeste predstavljanje uobičajenih osjećaja i životnih iskustava kao jasnih znakova mentalnih oboljenja.
Tako se umor, nedostatak energije ili povremena tuga u pojedinim videima povezuju s depresijom, iako sami po sebi nisu dovoljni da bi se postavila takva dijagnoza. Ovi simptomi mogu imati različite uzroke, od nedostatka sna i fizičkog iscrpljenja do drugih zdravstvenih i životnih poteškoća.
Dan Poulter, bivši britanski ministar zdravstva i psihijatar koji je radio u britanskom zdravstvenom sistemu NHS, upozorio je da ovakav sadržaj može navesti ljude da normalna emocionalna iskustva pogrešno tumače kao ozbiljna mentalna oboljenja.
Takav pristup može izazvati nepotrebnu zabrinutost, ali i umanjiti razumijevanje iskustava osoba koje zaista žive s mentalnim poremećajima.
Zašto viralni savjeti mogu biti problematični?
Stručnjaci su upozorili i na pojednostavljeno korištenje psiholoških i terapijskih pojmova. Primjer za to su videi u kojima se često izvinjavanje automatski predstavlja kao znak zlostavljanja.
Ponašanje u odnosima ne može se pouzdano procijeniti na osnovu jednog postupka. Da bi se razumjelo šta se događa između dvije osobe, potrebno je uzeti u obzir širi kontekst, učestalost određenih ponašanja i način na koji ona utiču na odnos.
Liam Modlin, terapeut i istraživač psihologije s londonskog King’s Collegea, upozorio je da ovakve tvrdnje mogu podstaći ljude da sami sebi postavljaju dijagnoze ili složene probleme u odnosima pogrešno označavaju kao zlostavljanje.
Sličan problem javlja se i kada se pojedinačni simptomi predstavljaju kao dovoljan dokaz depresije ili drugog poremećaja. Iako određeni simptomi mogu biti povezani s mentalnim zdravljem, njihovo značenje zavisi od brojnih faktora.
Mogu li se trauma i psihičke poteškoće riješiti za nekoliko minuta?
Posebnu zabrinutost izazivaju videi koji obećavaju brzo rješavanje ozbiljnih psihičkih problema bez stručne podrške.
Kao primjer navedeni su savjeti prema kojima je dovoljno 15 minuta pisati o traumatičnim iskustvima kako bi se osoba oporavila za samo sat vremena. Stručnjaci upozoravaju da ne postoje dokazi da takva metoda može izliječiti traumu u tako kratkom roku.
Psihoterapeutkinja Amber Johnston istakla je da samostalno vraćanje na bolna iskustva bez odgovarajuće podrške može biti rizično, posebno za osobe koje se suočavaju s teškim traumama.
Pisanje o emocijama nekim ljudima može pomoći da bolje razumiju ono što proživljavaju, ali to ne znači da je riječ o zamjeni za terapiju niti da će rezultati biti jednaki kod svih.
Šta kaže TikTok?
Iz TikToka su osporili način na koji je istraživanje provedeno, navodeći da postoje ograničenja u njegovoj metodologiji. Predstavnik kompanije poručio je da platforma sarađuje sa zdravstvenim stručnjacima, uključujući Svjetsku zdravstvenu organizaciju, kako bi korisnicima ponudila pouzdane informacije.
Prema izjavi koju je kompanija dostavila magazinu PEOPLE, TikTok uklanja 98 posto štetnih dezinformacija prije nego što ih korisnici prijave.
Kompanija je također navela da istraživanje, prema njenom mišljenju, zanemaruje pravo ljudi da dijele vlastita iskustva. Važno je, međutim, razlikovati lične priče od zdravstvenih tvrdnji koje se predstavljaju kao činjenice.
TikTok je nakon objavljivanja izvještaja uklonio dva videa na koja je The Guardian posebno ukazao.
U svojim pravilima platforma navodi da ne dozvoljava dezinformacije koje mogu nanijeti značajnu štetu pojedincima ili društvu, bez obzira na namjeru autora.
Kako prepoznati pouzdane informacije o mentalnom zdravlju?
Društvene mreže mogu biti koristan način da se otvori razgovor o temama koje su ranije bile zanemarene ili stigmatizirane. Ipak, popularnost videa, broj pregleda i samouvjeren nastup osobe koja govori nisu dokaz da su njene tvrdnje tačne.
Kada naiđete na savjet o anksioznosti, depresiji ili traumi, obratite pažnju na to poziva li se autor na pouzdane izvore i predstavlja li informacije bez pretjeranih obećanja. Budite oprezni prema sadržaju koji svakodnevne osjećaje proglašava poremećajima ili nudi brzo izlječenje složenih psihičkih poteškoća.
Ako primjećujete promjene raspoloženja, dugotrajnu tugu, iscrpljenost ili druge tegobe koje utiču na vaš svakodnevni život, razgovor sa stručnjakom može pomoći da bolje razumijete šta se događa i koje su vam mogućnosti podrške dostupne.
Video na društvenoj mreži može biti povod da se informišete i postavite pitanja, ali ne može zamijeniti stručnu procjenu. Kada je riječ o mentalnom zdravlju, važno je ne donositi zaključke o sebi ili drugima na osnovu nekoliko minuta sadržaja na ekranu.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.