Većini ljudi nakon buđenja potrebno je oko 16 minuta da se oslobode pospanosti i počnu normalno funkcionisati. Ipak, kod osoba koje imaju anksioznost taj period može trajati gotovo dvostruko duže, pokazala je studija provedena u Južnoj Koreji.
Stanje u kojem smo neposredno nakon buđenja usporeni, tromi i teže se koncentrišemo naziva se inercija sna. Koliko traje i koji faktori utiču na jutarnje razbuđivanje istraživali su stručnjaci iz nekoliko južnokorejskih bolnica, predvođeni timom Univerzitetske bolnice Bundang Nacionalnog univerziteta u Seulu.
Rezultati istraživanja objavljeni su 2. januara u naučnom časopisu „PLOS One“.
U studiju je bilo uključeno 2.355 odraslih osoba u dobi od 19 do 92 godine. Podaci su preuzeti iz nacionalnog istraživanja o snu i glavobolji, provedenog 2018. godine, a u analizu nisu bili uključeni radnici koji rade u smjenama.
Učesnici su odgovarali na pitanje koliko im je obično potrebno da nakon jutarnjeg buđenja prestanu osjećati pospanost.
Ženama i mlađima treba nešto više vremena
Prosječno vrijeme razbuđivanja iznosilo je 15,8 minuta. Ženama je bilo potrebno 16,3 minute, dok je kod muškaraca prosjek iznosio 15,2 minute.
Istraživači su utvrdili i da se mlađe osobe u prosjeku sporije razbuđuju. Vrijeme jutarnje pospanosti skraćivalo se do približno 40. godine, nakon čega je uglavnom ostajalo stabilno.
Najizraženija razlika zabilježena je kod osoba s anksioznošću. Njima je u prosjeku trebalo 29,9 minuta da se potpuno razbude, u poređenju s 15,6 minuta kod osoba bez tog problema.
Važno je jeste li jutarnji ili večernji tip
Na brzinu razbuđivanja utječe i hronotip, odnosno prirodna sklonost osobe da bude aktivnija ujutro ili navečer. Jutarnji tipovi lakše su se razbuđivali, dok je kod večernjih osoba pospanost trajala duže.
Kraće vrijeme razbuđivanja zabilježeno je i kod onih koji duže spavaju. S druge strane, nesanica i izražena pospanost tokom dana bile su povezane s dužim periodom jutarnje tromosti. Depresija u konačnoj analizi nije pokazala značajnu povezanost s vremenom razbuđivanja.
Zanimljivo je da dužina sna nije imala utjecaja na brzinu razbuđivanja kod jutarnjih tipova, dok je kod osoba srednjeg i večernjeg hronotipa bila važan faktor.
Autori istraživanja savjetuju večernjim i srednjim tipovima da posebno vode računa o dovoljnom trajanju sna. Također ističu da kod osoba s izraženom jutarnjom pospanošću treba provjeriti postoje li problemi s nesanicom, kao i obratiti pažnju na anksioznost.
Ipak, rezultate treba tumačiti uz određeni oprez. Ispitanici su trajanje pospanosti procjenjivali na osnovu vlastitog osjećaja, odgovarajući na samo jedno pitanje. Istraživanje je pokazalo povezanost određenih faktora s jutarnjom tromošću, ali ne i da oni direktno uzrokuju duže razbuđivanje, piše Avaz.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.