Iako stručnjaci već godinama potiču povećan unos borovnica, nova istraživanja potvrđuju da za pozitivne učinke nije potrebno konzumirati velike količine ovog voća.
Britanci godišnje pojedu oko 57.000 tona borovnica, što je količina dovoljna da se ispune čak 23 olimpijska bazena. Iako se danas borovnice uzgajaju širom Ujedinjenog Kraljevstva, domaći proizvođači pokrivaju tek oko deset posto ukupne potrošnje. Ostatak se uvozi, a borovnice se konzumiraju na razne načine – direktno iz pakovanja, uz jogurt, u mafinima ili kao dio voćnih salata.
Od rijetke egzotike do jedne od najprodavanijih voćki
Borovnice nisu autohtona biljka u Ujedinjenom Kraljevstvu. Prvi put su u zemlju donesene 1952. godine, dok su se na policama supermarketa počele pojavljivati tek devedesetih godina prošlog stoljeća. Upravo zato njihov nagli uspon među najomiljenije voće u zemlji posebno je zanimljiv.
Danas trgovački lanac Marks & Spencer ostvaruje veći prihod od prodaje borovnica nego od jabuka i krušaka zajedno, dok u Aldiju pakovanja borovnica premašuju prodaju vrećica narandži u omjeru većem od tri prema jedan. U posljednje tri godine prodaja borovnica u Ujedinjenom Kraljevstvu porasla je za 40 posto. Ako se taj trend nastavi, do kraja decenije godišnja potrošnja mogla bi premašiti milijardu funti.
Prema podacima kompanije Worldpanel, koja prati potrošačke navike 30.000 britanskih domaćinstava, borovnice su posebno popularne među osobama starijim od 55 godina.
Zdravstveni učinci potvrđeni u brojnim studijama
Brojna istraživanja pokazala su da borovnice poboljšavaju funkciju krvnih sudova, povoljno utiču na crijevnu mikrobiotu i doprinose boljem pamćenju. Posebno značajna je analiza 12 naučnih studija koju je provelo Udruženje za divlje borovnice Sjeverne Amerike, a koja je objavljena prošle sedmice. U njoj se navodi da divlje borovnice imaju „sveobuhvatne koristi za cijeli organizam“.
Jedan od ključnih nalaza pokazao je da već jedna porcija divljih borovnica može u roku od nekoliko sati poboljšati endotelnu funkciju, odnosno sposobnost krvnih sudova da se opuste. U drugim slučajevima, redovna konzumacija tokom sedmica ili mjeseci dovodi do trajnih pozitivnih promjena.
Borovnice spadaju među nutritivno najbogatije bobice jer sadrže vlakna, vitamin C, vitamin K i mangan. Ipak, stručnjaci ističu da se njihova prava snaga krije u jednom posebnom spoju.
Antocijanini kao ključni zaštitni mehanizam
Borovnice su bogate polifenolima iz skupine flavonoida poznatim kao antocijanini, pigmentima koji im daju karakterističnu tamnoplavu boju.
„Tačno je da borovnice sadrže mnogo vlakana i antioksidansa koji su korisni za zdravlje, ali ono što ih izdvaja jeste visoka koncentracija antocijanina“, ističe profesorica Ana Rodriguez-Mateos, stručnjakinja za humanu ishranu s londonskog King’s Collegea, koja borovnice proučava više od dvadeset godina.
Studija King’s Collegea iz 2019. godine precizno je utvrdila ovu povezanost. Upoređivan je učinak tablete čistih antocijanina s mješavinom ostalih vitamina i minerala koji se nalaze u borovnicama. Rezultati su pokazali da su najveće zdravstvene koristi imali ispitanici koji su uzimali upravo antocijanine.
Profesorica Rodriguez-Mateos objašnjava da antocijanini povećavaju dostupnost dušikovog oksida u organizmu, hemijskog spoja ključnog za zdravlje kardiovaskularnog sistema.
Dokazani učinci na srce i mozak kod starijih osoba
U istraživanju iz 2023. godine, koje je vodila profesorica Rodriguez-Mateos, utvrđeno je da dnevna konzumacija količine borovnica ekvivalentne 178 grama ima izrazito povoljan učinak na kardiovaskularni sistem.
U randomiziranom, dvostruko slijepom, placebom kontroliranom istraživanju učestvovala je 61 zdrava osoba u dobi od 65 do 80 godina. Tokom 12 sedmica konzumirali su napitak s 26 grama liofiliziranog praha divljih borovnica, dok je kontrolna grupa dobivala placebo.
Rezultati su pokazali da su ispitanici koji su konzumirali borovnice imali niži krvni pritisak, bolju funkciju krvnih sudova te značajno poboljšano pamćenje i pažnju. Zabilježeno je i povećano širenje krvnih sudova posredovano protokom, što smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Tokom dvanaest sedmica učesnici su ostvarili i 8,5-postotno poboljšanje u zadacima pažnje.
„Znali smo iz ranijih istraživanja da borovnice imaju potencijalne zdravstvene prednosti, ali ovo je istraživanje otišlo korak dalje jer je pokazalo da dnevna, prehrambeno realna količina borovnica može istovremeno koristiti kognitivnom i kardiovaskularnom zdravlju kod zdrave starije populacije“, naglašava profesorica.
Pozitivan učinak i na crijevnu mikrobiotu
Osim na srce i mozak, sve je više dokaza da borovnice povoljno djeluju i na zdravlje crijeva.
„Istraživanja pokazuju da borovnice imaju gotovo probiotički učinak na crijeva te povećavaju raznolikost crijevne mikrobiote“, ističe profesorica Rodriguez-Mateos.
Prema njenim riječima, za značajne zdravstvene koristi preporučuje se unos oko 200 grama borovnica dnevno, što odgovara otprilike polovini standardnog pakovanja.
„Naša istraživanja pokazala su da je 200 grama dnevno minimalna količina za značajan zdravstveni učinak, ali neke studije sugeriraju da i manji unos, čak dva do tri puta sedmično, može biti koristan“, pojašnjava. „Važno je naglasiti da veće količine ne donose dodatne čudesne učinke jer se koristi stabiliziraju nakon oko 240 grama.“
Profesorica dodaje da oblik konzumacije nije presudan, jer „nutritivno postoji vrlo mala razlika između svježih, zamrznutih ili liofiliziranih borovnica“.
Dodaci ishrani i mjere opreza
Porast popularnosti borovnica kao „superhrane“ doveo je i do rasta tržišta dodataka ishrani na bazi ekstrakta borovnice, koje prema procjenama raste po stopi od deset posto godišnje i globalno vrijedi oko 125 miliona funti.
„Dodaci ishrani mogu biti korisni, posebno jer borovnice znaju biti skupe, ali uvijek je najbolje hranjive tvari unositi putem cjelovitih namirnica kada god je to moguće“, kaže profesorica Rodriguez-Mateos. Dodaje da su i druge namirnice bogate antocijaninima, poput šljiva, jabuka, patlidžana i crvenog kupusa, vrijedan dio takozvane „ljubičaste ishrane“.
Zbog visokog sadržaja vitamina K, osobama koje uzimaju lijekove za razrjeđivanje krvi savjetuje se oprez pri unosu borovnica. Isto važi i za osobe s bolestima crijeva, s obzirom na visok udio vlakana koje ove bobice sadrže.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.