Na neke faktore, poput genetike i porodične historije bolesti, nije moguće utjecati, ali način prehrane može biti jedan od dijelova zdravijih životnih navika.
Uravnotežena prehrana može pomoći organizmu da dobije dovoljno vlakana, antioksidansa i različitih biljnih spojeva koji imaju ulogu u metaboličkim i upalnim procesima. Ipak, nijedna pojedinačna namirnica ne može garantovati zaštitu od bolesti prostate.
Među namirnicama koje se često povezuju s potencijalno povoljnim djelovanjem na zdravlje prostate su mahunarke, paradajz, bobičasto voće, kupusnjače i integralne žitarice.
Grah i leća kao zamjena za meso
Grah i leća odličan su način da se u jelovnik unese više biljnih proteina i vlakana. Upravo zbog toga mogu biti praktična zamjena za dio mesnih obroka.
Posebno se ističe njihova jednostavna priprema. Mogu se koristiti u varivima, supama i salatama, dodati jelima s rižom ili poslužiti kao osnova za obrok bez mesa.
Veći unos vlakana povezuje se s boljom probavom i lakšim održavanjem zdrave tjelesne težine, dok se u nekim istraživanjima veći unos vlakana dovodi u vezu s manjim rizikom od pojedinih bolesti.
Paradajz je zanimljiv zbog likopena
Paradajz je jedan od poznatijih izvora likopena, biljnog spoja koji mu daje crvenu boju i koji se istražuje zbog mogućeg utjecaja na zdravlje prostate.
Iako dosadašnja istraživanja još nisu dala konačan odgovor može li likopen direktno smanjiti rizik od raka prostate, paradajz svakako može biti dio raznovrsne prehrane.
Zanimljivo je da organizam može bolje iskoristiti likopen iz termički obrađenog paradajza, posebno kada se jede uz malu količinu masnoće. Zato su umak od paradajza, kuhana jela, supe i pečeni paradajz jednostavni načini da ga češće uključite u jelovnik.
Bobičasto voće za više biljnih spojeva
Borovnice, maline i kupine sadrže vitamine, vlakna, polifenole i antocijanine – spojeve koji su odgovorni za njihove intenzivne boje.
Dio istraživanja o ovim spojevima proveden je u laboratorijskim uslovima, pa još nije moguće sa sigurnošću tvrditi kakav direktan učinak imaju na prostatu kod ljudi. Ipak, bobičasto voće je hranjiva namirnica koju je jednostavno dodati svakodnevnoj prehrani.
Možete ga ubaciti u zobenu kašu ili jogurt, napraviti smoothie ili ga jednostavno pojesti kao međuobrok.
Brokula, karfiol i kelj često se nalaze na listi
Brokula, karfiol, prokulice, kelj i kupus pripadaju porodici kupusnjača i sadrže glukozinolate, biljne spojeve koji se istražuju zbog njihovog mogućeg utjecaja na zdravlje ćelija.
Neka istraživanja ukazuju na povezanost većeg unosa kupusnjača s manjim rizikom od raka prostate, ali za čvrste zaključke potrebna su dodatna istraživanja.
Dobra stvar je što ovo povrće ne zahtijeva komplikovanu pripremu. Može se kuhati, peći ili pripremati na pari, a može biti i dodatak supama, varivima i drugim jelima.
Integralne žitarice kao svakodnevna navika
Zob, ječam, kvinoja i smeđa riža mogu biti dobar izbor ako želite povećati unos vlakana. Osim što doprinose zdravlju probavnog sistema, vlakna pomažu i pri održavanju zdrave tjelesne težine te regulaciji šećera u krvi.
Integralne žitarice sadrže i različite vitamine, minerale i biljne spojeve.
Pojedina istraživanja povezala su njihov veći unos s nižim vrijednostima PSA, odnosno prostata-specifičnog antigena. Međutim, PSA sam po sebi nije dovoljan da bi se procijenilo stanje prostate, pa se njegovi rezultati moraju tumačiti zajedno s drugim nalazima i procjenom ljekara.
Zato ne postoji jedna namirnica koju treba posmatrati kao „lijek“ za prostatu. Mnogo korisniji pristup je raznovrsna prehrana u kojoj se redovno nalaze povrće, voće, mahunarke i integralne žitarice.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.