Dok nafta pokreće mašine, kukuruz doslovno pokreće i hrani savremeni svijet, često na načine koje uopšte ne primjećujemo.
Savršeni matematički dizajn prirode
Kukuruz je fascinantan primjer prirodnog inženjeringa. Ako ste ikada pažljivo zagledali klip, možda ste primijetili nevjerovatnu pravilnost. Priroda ovdje ne prepušta ništa slučaju: svaki klip kukuruza, bez izuzetka, ima paran broj redova zrna. Najčešće ih ima 16, a prosječan klip broji oko 800 pojedinačnih zrna.
Ono što laici često smatraju dosadnim otpadom – tanke niti, odnosno kukuruzna svila – zapravo je složen sistem za reprodukciju. Svaka pojedinačna nit je povezana sa tačno jednim zrnom na klipu. Da bi zrno uopšte nastalo i razvilo se, tačno određena nit mora biti oprašena.
Nevidljivi sastojak u vašoj kući
Kukuruz je kulinarski kameleon, ali njegova prava moć leži u preradi. Kukuruzni skrob i sirup se nalaze u više od polovine proizvoda na policama supermarketa, čak i u onima gdje to nikada ne biste očekivali.
Farmacija: Kada popijete aspirin ili bilo koju drugu tabletu, kukuruzni skrob je najčešće tu u ulozi vezivnog sredstva koje drži lijek na okupu.
Kozmetika: Nalazi se u puderima, rumenilima i pastama za zube zbog svoje sposobnosti da upija vlagu i daje glatku teksturu.
Ambalaža i ekologija: Plastične kese i čaše nove generacije, koje nose oznaku biorazgradivosti, prave se od kukuruzne plastike (PLA). Za razliku od naftnih derivata, ova ambalaža se razgrađuje za nekoliko mjeseci.
Automobilsko gorivo: Značajan procenat svjetskog uzgoja kukuruza uopšte ne završi na tanjirima, već u rezervoarima automobila u obliku bioetanola, koji se miješa sa benzinom radi smanjenja emisije štetnih gasova.
Istorijski pobjednik evolucije
Za razliku od pšenice ili riže, kukuruz u obliku kakav danas poznajemo ne može preživjeti u divljini bez ljudske pomoći. Ako klip padne na zemlju, zrna su previše zbijena i ljuska je prečvrsta da bi mlade biljke mogle same da se probiju i opstanu.
Ova biljka je rezultat hiljada godina pažljive selekcije koju su započeli drevni narodi Srednje Amerike, pretvorivši divlju travu teosinte u gigantski izvor energije. Maje i Asteci su ga smatrali svetim, a savremena civilizacija ga je pretvorila u industrijski stub. Danas se kukuruz uzgaja na svim kontinentima osim na Antarktiku, a ukupna godišnja proizvodnja premašuje milijardu tona.
Mit o gojenju: Šta kaže nauka?
Kukuruz često biva nepravedno optužen kao namirnica koja goji zbog visokog sadržaja ugljenih hidrata. Istina je drugačija: kukuruz u svom izvornom obliku je izuzetno zdrav.
| Nutritivna vrijednost (na 100g) | Benefiti za organizam |
| Energetska vrijednost: 86 kcal | Pruža stabilan i dugotrajan izvor energije bez naglih skokova šećera. |
| Vlakna: 2g | Podržavaju rad digestivnog trakta i ubrzavaju metabolizam. |
| Antioksidansi (Lutein) | Ključni molekuli za očuvanje zdravlja očiju i prevenciju makularne degeneracije. |
Problem nikada nije u samom kukuruzu, već u načinu na koji ga konzumiramo – prelivenog maslacem, vještačkim aromama ili u obliku visoko-fruktoznog sirupa u gaziranim pićima.
Zanimljiv kulinarski savjet za kraj: Ako želite da kuvani kukuruz bude mekan i sočan, nikada nemojte soliti vodu tokom kuvanja. So izvlači vlagu iz zrna i čini ih žilavim. Posolite ga tek kada ga izvadite na tanjir.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.