Zdravlje

Koliko neprospavanih noći šteti zdravlju srca?

Samo tri uzastopne noći bez sna dovoljne su da se pojave prvi negativni efekti po zdravlje, posebno po srce, pokazuje najnovija studija.

FOTO: FREEPIK
FOTO: FREEPIK

Iako se odraslima općenito preporučuje najmanje sedam sati sna svake noći, to ponekad nije lako postići. Bilo zbog stresa ili osnovnih zdravstvenih problema, nesanica je gotovo neizbježna u nekom trenutku.

Neredovan san kroz duži vremenski period može izazvati zdravstvene probleme, uključujući pogoršanje mentalnog zdravlja i ubrzano starenje mozga.

Zašto ženama treba (nešto) više sna

Nova studija koju su proveli istraživači sa Univerziteta Uppsala u Švedskoj ispitivala je koliko brzo tijelo reaguje na loš san i kada se javljaju prvi zdravstveni problemi – naročito u vezi sa zdravljem srca. Rezultati pokazuju da samo tri noći lošeg sna počinju negativno utjecati na zdravlje.

Poređenje: loš san naspram dobrog sna

Studija je proučavala efekte lošeg sna kod 16 mladića zdrave tjelesne mase. Istraživanje je provedeno u dvije sesije, od kojih je svaka uključivala tri noći praćenja u laboratoriju za spavanje:

U jednoj sesiji, učesnici su spavali samo oko 4,25 sati po noći (ograničeni san).

U drugoj sesiji, spavali su u prosjeku oko 8,5 sati po noći (normalan san).

Uzorci krvi su prikupljani ujutro i navečer, a analizirano je 88 proteina povezanih s kardiovaskularnim bolestima, uključujući leptin, lipoproteinsku lipazu i galektin-9.

Loš san izaziva porast upalnih proteina

Nakon analize, istraživači su otkrili da kratkotrajno uskraćivanje sna izaziva biološke promjene čak i kod mladih i zdravih muškaraca.

Samo tri noći lošeg sna povećale su nivoe proteina koji su povezani s većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.

“Skup regulisanih proteina uključuje nekoliko onih povezanih sa stresom, interleukinima i hemokinima. Neki korisni proteini povezani s pozitivnim efektima vježbanja, poput IL-6 i BDNF, bili su povišeni bez obzira na kvalitet sna, ali kod onih sa ograničenim snom nisu dostigli nivoe kao kod onih sa normalnim snom”, naveli su autori studije objavljene u časopisu Biomarker Research.

Može li vježbanje umanjiti posljedice lošeg sna?

Istraživači su proučavali i može li fizička aktivnost ublažiti posljedice tri neprospavane noći. Učesnicima su uzimani uzorci krvi prije i nakon 30-minutnih treninga visokog intenziteta.

Ipak, rezultati pokazuju da vježbanje ne može potpuno neutralisati štetu izazvanu nedostatkom sna. Iako je donekle uticalo na nivoe proteina, i dalje je zabilježeno povećanje 16 proteina povezanih s kardiovaskularnim bolestima.

Kako nesanica utječe na zdravlje?

Stručnjaci kažu da ova studija dodatno potvrđuje kako trajanje sna direktno utječe na zdravlje srca, što sugeriše da čak i kratkotrajna nesanica može imati ozbiljne posljedice.

“Ova studija, bazirana na biomarkerima, otkrila je promjene u hemiji krvi povezane s upalom nakon nekoliko noći ograničenog sna. To sugerira biohemijski mehanizam kroz koji loš san utiče na zdravlje. Rezultati nisu iznenađujući – osim srca, loš san negativno utiče i na endokrini i imunološki sistem”, rekao je za Medical News Today dr. Cheng-Han Chen, interventni kardiolog.

Savjeti za bolji san

Važno je razviti zdrave navike pred spavanje, što se naziva „higijena sna“. Evo nekoliko preporuka:

Raspored spavanja: Nastojte da idete na spavanje i budite se u isto vrijeme svaki dan.

Opuštanje prije spavanja: Tu spadaju topla kupka, čitanje, meditacija, masaža, umirujuća muzika ili vježbe disanja.

Izbjegavajte ekrane: Ne gledajte TV niti koristite mobilni telefon u krevetu, posebno 30–60 minuta prije spavanja.

Izbjegavajte kasne večere i prekomjeran unos tekućine prije spavanja.

Topli napici bez kofeina: Npr. toplo mlijeko ili biljni čaj može pomoći opuštanju.

Kontrola svjetla, buke i temperature: Spavaća soba treba biti tamna, tiha i ugodne temperature.

Izbjegavajte duhan, nikotin, alkohol i kofein.

Izbjegavajte dnevne dremke: Ako spavate danju, neka traje najviše 30 minuta i samo jednom dnevno.

Redovna fizička aktivnost: Najbolje je vježbati ujutro ili popodne. Izbjegavajte vježbanje tri sata prije spavanja.

Istezanje svaki dan: Pomaže opuštanju mišića, posebno kod sindroma nemirnih nogu.

Vodite dnevnik spavanja: Zapisujte vrijeme spavanja, buđenja i sve što ometa san (npr. stres, nuspojave lijekova).