Stručnjakinja otkriva kako ishranom ojačati imunitet u jesen
Ključ su prirodne namirnice bogate vitaminima, cinkom, selenom i omega 3
Šećer i prerađena hrana slabe odbranu organizma
Preporučuje se dovoljno sna, fizička aktivnost i boravak na suncu
Kako ističe Lošićeva, normalno je da zdrava odrasla osoba godišnje oboli od prehlade ili infekcije dva puta, dok je za djecu normalno i do šest puta, međutim, ona podsjeća da se 70 odsto imuniteta nalazi u crijevima, zbog čega je važno voditi računa o ishrani.
“Inače, sve što pojedemo je hrana za naše bakterije u crijevima, a da bismo očuvali ravnotežu među bakterijama, potrebno je na sedmičnom nivou unijeti 30 različitih namirnica biljnog porijekla. Generalno u ishrani treba da dominiraju proizvodi koji u svom sastavu sadrže do pet sastojaka, to jest što prirodnija hrana sa manjim brojem različitih dodataka – aditiva i konzervansa”, ističe ona za “Nezavisne novine”.
NAMIRNICE KOJE JAČAJU IMUNITET
U namirnice koje jačaju imunitet Lošićeva ubraja voće i povrće bogato vitaminom C, poput nara, citrusa, kivija, brokula, kupusa i paprika, te beta karotenom kao što su mrkva, špinat i bundeva.
Takođe, ona na spisak stavlja i paradajz, bobičasto voće, bijeli luk kao najmoćniji stimulator imuniteta, omega 3 masne kiseline, odnosno plavu ribu, orahe, čija sjemenke, lan, ekstradjevičansko maslinovo ulje, fermentisane mliječne proizvode, poput jogurta, kefira i kiselog mlijeka, te fermentisano povrće – kiseli kupus i turšiju zbog prisustva prirodnih probiotika.
“Tu su i zeleni i rooibos čaj zbog visokog sadržaja polifenola koji nas štite od slobodnih radikala, namirnice bogate selenom – brazilski orah, morski plodovi, i one bogate cinkom, kao što su sjemenke bundeve, piletina, ćuretina i jaja. Omega 3 masne kiseline unosimo u organizam kroz najmanje dva serviranja ribe sedmično ili putem dodataka prehrani, dok dnevni unos selena, moćnog antioksidansa, putem dva brazilska oraha”, objašnjava Lošićeva za “Nezavisne novine”.
Prema njenim riječima, svakodnevnom konzumacijom šolje jogurta učestalost prehlade može se smanjiti za 25 odsto.
“Visoke doze cinka (15-30 mg) i vitamina C (1-3 g) stimulišu imunitet. Snažno dejstvo na imunitet imaju i beta glukan i vitamin D. Takođe, poželjno je da imunitet osnažite i redovnim unosom začina kao što su đumbir, kurkuma i cimet zbog njihovog snažnog antioksidativnog i protivupalnog dejstva”, ističe ona.
Zbog svega navedenog, Lošićeva preporučuje šolju toplog kakaoa koji se dobije blendanjem 200 ml toplog biljnog mlijeka, kafene kašike kakaoa i dviju urmi.
“Takođe, preporučujem da salatu začinite protivupalnim dresingom koji dobijete kada 10 ml ili dvije kafene kašike ekstradjevičanskog maslinovog ulja pomiješate sa pet grama kurkume u prahu i prstohvatom mljevenog bibera. Topli kakao pomaže kod anemije, poboljšava raspoloženje i koncentraciju, štiti srce i krvne sudove, dok se protivupalni dresing preporučuje u prevenciji kancera, kod upalnih crijevnih bolesti, infekcije kandidom, metaboličkog sindroma, sindroma policističnih jajnika (PCOS) i endometrioze”, objašnjava Lošićeva za “Nezavisne novine”.
HRANA I NAVIKE KOJE TREBA IZBJEGAVATI
Osim što navodi namirnice koje pomažu jačanju imuniteta, Lošićeva skreće pažnju i na namirnice koje ga slabe, pa su se na toj listi našli rafinisana (prerađene) hrana, šećer koji dokazano slabi efikasnost leukocita, loše masti, prvenstveno transmasti (margarin) i rafinisana biljna ulja (sojino, suncokretovo, kukuruzno) te visok unos alkohola.
Ona podsjeća da samo 24 male kašike (5 g) ili 120 g dodanog šećera na dan smanjuju sposobnost leukocita da unište bakterije za čak 40 odsto.
“Smatra se da prosječno unesemo 150 g dodanog šećera dnevno dok je preporuka svega 25-50 g. Zapamtite da samo jedna čaša kupovnog voćnog soka ili gaziranog napitka sadrži oko 25 g šećera, dok jedna mliječna čokolada od 100 g sadrži 50 g šećera. Pokušajte se sjetiti ovih podataka kako sljedeći put ne biste pretjerali sa slatkišima i tako narušili imunitet”, savjetuje Lošićeva.
FIZIČKA AKTIVNOST I IMUNITET
Za snažan imunitet, osim pravilne ishrane, važna je i redovna fizička aktivnost, i to najmanje dva i po sata sedmično, a prema njenim riječima, kao fizička aktivnost računa se i šetnja.
Lošićeva ističe da je važan i boravak na svježem vazduhu i dnevnoj svjetlosti, kao i od sedam do devet sati sna svake noći, dobar stres menadžment i suplementacija vitaminom D u svim mjesecima koji u sebi sadrže slovo “r”.
“Briga o imunitetu traje tokom cijele godine sa posebnim fokusom na prelazu godišnjih doba. Moj savjet je da posložimo prioritete, da osvijestimo da zdravlje nije nešto što se podrazumijeva, već nešto što treba dosljedno njegovati”, zaključuje ona.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.