No, prije nego što posegnete za odreskom ili preispitate svoju biljnu prehranu, naučnici upozoravaju stvarnost je znatno složenija nego što sugerira naslov.
Šta je tačno pokazala studija?
Istraživanje je provedeno u okviru Kineskog longitudinalnog istraživanja zdravog života, velike nacionalno reprezentativne studije koja traje od 1998. godine. Naučnici su pratili više od 5.000 osoba starijih od 80 godina, analizirajući njihove prehrambene navike i dugovječnost.
Do 2018. godine pokazalo se da su ispitanici koji su se pridržavali prehrane bez mesa imali manju vjerovatnoću da postanu stogodišnjaci u odnosu na one koji su meso konzumirali.
Zašto je to u suprotnosti s dosadašnjim saznanjima?
Decenijama su istraživanja pokazivala da je biljna prehrana povezana s nižim rizikom od srčanih bolesti, moždanog udara, dijabetesa tipa 2 i pretilosti. Te koristi najčešće se objašnjavaju većim unosom vlakana i manjom količinom zasićenih masti.
Međutim, ključna razlika u ovoj studiji jeste dob ispitanika.
Prehrana u osamdesetim nije isto što i prehrana u pedesetim
Studija se fokusirala isključivo na osobe starije od 80 godina, čije se prehrambene potrebe znatno razlikuju od potreba mlađih odraslih osoba. S godinama dolazi do:
smanjenja potrošnje energije
gubitka mišićne mase
smanjenja gustoće kostiju
slabijeg apetita
Sve to povećava rizik od pothranjenosti i fizičke krhkosti.
Naučnici ističu da većina dokaza o koristima prehrane bez mesa dolazi iz studija mlađih i zdravijih populacija, a ne vrlo starih i osjetljivih osoba. Neka ranija istraživanja čak sugeriraju da stariji vegetarijanci mogu imati veći rizik od prijeloma zbog manjeg unosa proteina i kalcija.
Ključni detalj koji mijenja sve
Najvažniji nalaz studije često se izgubi u naslovima: manja vjerovatnoća doživljavanja 100 godina među osobama koje ne jedu meso zabilježena je isključivo kod onih koji su imali manjak tjelesne težine.
Kod starijih osoba zdrave tjelesne težine ta povezanost uopće nije pronađena. Mršavost u starijoj dobi već je poznat faktor povezan s većim rizikom od krhkosti i smrtnosti, što znači da tjelesna težina igra presudnu ulogu u tumačenju ovih rezultata.
Opservacijska studija – važna napomena
Istraživači naglašavaju da je riječ o opservacijskoj studiji, što znači da pokazuje povezanost, ali ne i uzročno-posljedičnu vezu. Drugim riječima, činjenica da su dvije pojave povezane ne znači da jedna uzrokuje drugu.
Nalazi se uklapaju i u takozvani „paradoks pretilosti“ u starijoj dobi, prema kojem blago povišena tjelesna težina često znači bolje preživljavanje u kasnijim godinama.
Zašto riba, jaja i mliječni proizvodi prave razliku?
Zanimljivo je da se smanjena vjerovatnoća doživljavanja 100. godine nije pojavila kod starijih osoba koje su u prehranu uključivale:
ribu
mliječne proizvode
jaja
Ove namirnice osiguravaju ključne hranjive tvari poput visokokvalitetnih proteina, vitamina B12, kalcija i vitamina D, koji su izuzetno važni za očuvanje mišića i zdravlja kostiju.
Starije osobe koje su se hranile na ovaj način imale su jednake šanse da dožive 100 godina kao i osobe koje jedu meso.
Poruka istraživača: prehranu treba prilagoditi dobi
Naučnici zaključuju da umjereno uključivanje namirnica životinjskog porijekla u vrlo staroj dobi može pomoći u sprečavanju pothranjenosti i gubitka mišićne mase, u poređenju sa strogo biljnom prehranom.
Ključna poruka nije da je jedna vrsta prehrane „bolja“ od druge, već da se prehrambeni savjeti moraju prilagođavati životnoj fazi. Iako se potrebe za energijom smanjuju s godinama, potrebe za određenim hranjivim tvarima – poput proteina, vitamina B12, kalcija i vitamina D – često rastu.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.