Odgovor leži u načinu na koji naš mozak funkcionira, u obrascima koje smo usvojili i u načinu na koji se nosimo sa stresom.
Nelagoda zbog „gubljenja vremena“
Možete li se opustiti, podignuti noge i s užitkom čitati dobru knjigu, poslušati muziku koja vas veseli ili jednostavno pustiti misli da lutaju? Ili pak osjećate nelagodu zbog „gubljenja vremena“, pa odmah ubacite veš u mašinu, krenete slagati ormare ili vas obuzme krivica jer niste produktivni?
Ako se pronalazite u ovoj drugoj situaciji, s vama nije ništa „pogrešno“. To je znak da se vaš mozak teško opušta. Kada su emocionalni centri u mozgu preaktivni, tada smo skloni biti stalno zaposleni kako bismo odvratili pažnju od nekih naših tjeskobnih ili negativnih misli ili osjećaja beznađa.
Razlozi
Razlozi, tj. uzroci zbog kojih se nekome teško opustiti, obično imaju dublje korijene. Često se radi o uobičajenim obrascima funkcioniranja mozga koji tjeraju misli da neprestano rade. Naprimjer, neki mozgovi teško funkcioniraju bez brzih dopaminskih „injekcija“ koje stvara vanjska stimulacija. Opuštanje je posebno izazovno za ljude čiji su emocionalni sistemi preopterećeni zbog tjeskobe i/ili depresije.
Drugi se pak ne uspijevaju smiriti zbog posljedica prošlih emocionalnih trauma i hronične anksioznosti. Poznato noćno „skrolanje“ po internetu i mrežama također doprinosi problemu. Ironično, neki ljudi ne mogu se opustiti upravo zato što su pod stresom oko samog opuštanja.
Dobra vijest je da postoje efikasne metode koje prirodno uravnotežuju mozak i čine opuštanje mogućim. To uključuje vježbe disanja, meditaciju, prehrambene dodatke, hranu bogatu bjelančevinama, rad na sebi, psihoterapiju.
U nastavku pročitajte šta stoji iza „preaktivnog mozga“ i koje su najefikasnije strategije za njegovo smirivanje.
1. Jurite za dopaminskim uzbuđenjem umjesto za mirom
Dopamin je neurotransmiter koji snažno utječe na motivaciju i nagrađivanje korisnih ponašanja. Otpušta se dok jedete ukusnu hranu, tokom seksa, nakon vježbanja ili u pozitivnim društvenim interakcijama. Evolucijski gledano, dopamin vas nagrađuje za ponašanja korisna za preživljavanje i motivira da ih ponavljate. No, današnji užurbani tempo i kultura neprestanog traženja zadovoljstva negativno utječu na taj sistem. Društvene mreže nude stalne podražaje: novitete, obavijesti, „lajkove“ i komentare – sve osmišljeno da potakne dopaminski krug i zadrži vas prikovane za ekran. Kada mozak stalno prima prevelike količine dopamina, centri užitka se iscrpljuju i smanjuju prijenos dopamina ispod uobičajenog nivoa. Tako nastaje hronični manjak dopamina zbog kojeg je zadovoljstvo teže osjetiti. Um postaje nemiran i gladan za novim uzbuđenjima.
Slično tome, osobe s poremećajem pažnje i hiperaktivnosti (ADHD) često imaju niske nivoe dopamina i slabiju aktivnost u prefrontalnom korteksu. Zato lako gube interes u tišini i bez vanjskih podražaja te stalno traže novitete, uzbuđenja pa čak i sukobe, jer upravo to potiče otpuštanje dopamina.
Kako pomoći mozgu? Isprobajte „dopaminski detoks“ i ograničite korištenje društvenih mreža na 15 minuta jednom ili dvaput dnevno. Njegujte više kontakata uživo. Povećajte nivoe dopamina na zdravije načine: prehranom bogatom bjelančevinama uz manje ugljikohidrata te dodacima poput zelenog čaja, rodiola i ginsenga.
2. Mozak u stanju stalne pripravnosti
Kod nekih ljudi opuštanje otežava preaktivnost emocionalnih centara mozga, posebno amigdale, odnosno dijela mozga ključnog za prepoznavanje prijetnji. Takvo stanje može biti posljedica trauma, hronične boli, ADHD-a ili dugotrajnog stresa. Kada je amigdala previše aktivna, mozak neprestano šalje signale opasnosti, iako realne prijetnje nema. Posljedica su pojačana tjeskoba, depresija ili stalna potreba za zaokupljenošću. Ljudi tada neprestano traže nove obaveze kako bi izbjegli suočavanje s uznemirujućim mislima i osjećajem beznađa. Ali čim nastane tišina, brige i potištenost ponovno isplivaju na površinu.
Kako smiriti emocionalni mozak? Vježbajte mentalnu higijenu izazivanjem automatskih negativnih misli koje vas preplavljuju. U tome pomaže psihoterapija, ali i različite metode samopomoći. Dodaci prehrani koji mogu umiriti emocionalne centre mozga uključuju šafran, omega-3 masne kiseline i GABA-u. Korisni su i svjetlosna terapija te miris lavande. Dodatno olakšanje donose i tehnike poput autogenog treninga, progresivne mišićne relaksacije, vođenih vježbi disanja, molitve ili meditativne prakse, kao i aromaterapija s eteričnim uljima poput lavande, bergamota ili kamilice.
3. Simpatikus vam je zapeo u petoj brzini
Svaka situacija koju mozak protumači kao zahtjevnu ili prijeteću automatski aktivira simpatički nervni sistem (SNS) i reakciju „bori se ili bježi“. U zdravim uvjetima, kada prijetnja prođe, tijelo se vraća u ravnotežu zahvaljujući parasimpatičkom nervnom sustavu (PNS), koji omogućava opuštanje. Međutim, kod mnogih ljudi SNS radi kao da je „zapeo u petoj brzini“. Čak i kad objektivne opasnosti nema, mozak se ponaša kao da je na autopilotu, stalno tražeći potencijalne prijetnje. Takvo stanje mogu pokrenuti različiti okidači – stresni događaji, perfekcionizam, glasni zvukovi, iščekivanje neugodnih situacija, pa čak i prehrana bogata ugljikohidratima i kofeinom.
Ako su traumatska iskustva u djetinjstvu bila ozbiljna ili dugotrajna, to može dovesti do hronične preaktivacije SNS-a i stanja poput PTSP-a. Posljedice su stalni nemir, napadi tjeskobe, nesanica i pretjerana budnost, kao da tijelo nikada ne silazi iz „crvene zone“.
4. Stresirate se oko opuštanja
Kada opuštanje postane još jedna stavka na popisu obaveza, gubi svoj smisao i može postati kontraproduktivno. Stručnjaci ovaj fenomen nazivaju stresslaxing. Ako stalno provjeravate koliko se dobro opuštate ili od opuštanja očekujete „savršene rezultate“, zapravo povećavate nivo stresa. Perfekcionizam dodatno pogoršava situaciju jer stvara nerealna očekivanja i osjećaj neuspjeha.
Kako otpustiti pritisak? Prestanite od opuštanja raditi zadatak. Dopustite sebi trenutke mira bez plana i cilja. Dišite, šetajte, meditirajte – ali bez kontrole ishoda. Naprimjer, umjesto da sjedite s knjigom i stalno provjeravate jeste li „dovoljno opušteni“, izađite na kratku šetnju u prirodi i jednostavno promatrajte okolinu – miris cvijeća, zvukove ptica, osjećaj zraka na koži. Briga o sebi nije univerzalna: pronađite aktivnosti koje vama zaista donose mir i zadovoljstvo.
5. Hranite mozak negativnim i uznemirujućim vijestima
Ako ste navikli stalno pratiti vijesti ili društvene mreže, naročito navečer prije spavanja, mozak neprestano prima negativne impulse. Katastrofe, nesreće, politički sukobi, ali i prepirke ili toksične rasprave aktiviraju krugove straha i stvaraju osjećaj stalne napetosti. Kada je mozak stalno u stanju pripravnosti, opuštanje postaje gotovo nemoguće. Isto se događa i kada provodite previše vremena s ljudima koji su stalno negativni ili kritični – mozak bilježi njihov ton i emocije, a tijelo reagira kao da je u opasnosti.
Kako smiriti mozak? Ograničite skrolanje, pogotovo prije spavanja – plavo svjetlo s ekrana djeluje poput nevidljive svjetiljke koja stalno osvjetljava noćno nebo vašeg mozga, ometajući proizvodnju melatonina i remeteći san. Rezultat je pojačan stres i nemogućnost opuštanja. Birajte sadržaj koji vas istinski umiruje ili nadahnjuje. U rutinu uključite aktivnosti koje pomažu psihi da se opusti: šetnju ili boravak u prirodi, a potom meditaciju, molitvu ili čitanje kvalitetne knjige. Na kraju dana odvojite trenutak za zahvalnost – prisjetite se svega što vam je donijelo radost i mir, jer i taj mali čin pozitivno utječe na mozak i olakšava opuštanje.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.