Zahvaljujući visokom sadržaju hranljivih materija i dobrih crijevnih bakterija, kefir je važan dio kulture ishrane u mnogim zemljama svijeta. Istraživanja pokazuju da je njegovo djelovanje na organizam daleko snažnije nego kod jogurta. Osim što poboljšava varenje, kefir utiče i na mnoge druge procese i organe u našem tijelu.
Kako se pravi kefir
Kefir potiče iz istočne Evrope i jugozapadne Azije, a ime mu dolazi od turske riječi keyif, što znači dobro osjećanje nakon jela. Riječ je o fermentisanom piću koje se tradicionalno pravi od kravljeg ili kozjeg mlijeka.
Postupak pripreme je jednostavan: u mlijeko se dodaju zrna kefira – zrnaste kolonije bakterija mliječne kiseline i kvasca, koje izgledom podsjećaju na karfiol. Tokom 24 sata mikroorganizmi iz zrna fermentišu šećere u mlijeku i pretvaraju ga u kefir. Nakon fermentacije, zrna se uklanjaju i mogu se ponovo koristiti. Upravo bakterije u zrnu pretvaraju laktozu u mliječnu kiselinu, zbog čega je kefir kiselijeg okusa i rjeđe teksture od jogurta.
Šta sadrži kefir?
Jedna čaša (oko 200 ml) kefira sadrži:
proteine: 9 g
kalcijum: 24% dnevne preporučene vrijednosti (DV)
fosfor: 20% DV
vitamin B12: 29% DV
riboflavin (B2): 25% DV
magnezijum: 7% DV
vitamin D: 12% DV
Osim toga, jedna čaša kefira ima oko 104 kalorije, 11,6 g ugljikohidrata i 2–3 g masti (u zavisnosti od vrste mlijeka). Takođe sadrži organske kiseline i peptide koji dodatno doprinose zdravlju.
Kefir – moćniji probiotik od jogurta
Jogurt je najpoznatija probiotička hrana u zapadnoj ishrani, ali kefir je mnogo bogatiji izvor. Dok se jogurt obično pravi od nekoliko sojeva bakterija, zrna kefira sadrže više od 60 različitih sojeva bakterija i kvasca. Upravo ta raznolikost čini kefir jednim od najmoćnijih probiotičkih napitaka na svijetu.
Antibakterijska svojstva
U kefiru se nalazi probiotik Lactobacillus kefiri, jedinstven soj koji može inhibirati razvoj štetnih bakterija poput Salmonelle, Helicobacter pylori i Escherichie coli. Uz to, polisaharid kefiran, prisutan u kefiru, također ima antibakterijska svojstva.
Zdravlje kostiju i zaštita od osteoporoze
Osteoporoza je bolest koju karakteriše smanjenje koštane mase i gustine, a najčešće pogađa starije žene. Kefir, naročito punomasni, odličan je izvor kalcijuma i vitamina K2, ključnih za zdravlje kostiju. Vitamin K2 ima posebnu ulogu u metabolizmu kalcijuma i povezuje se sa smanjenjem rizika od preloma za više od 80%. Studije pokazuju da kefir može povećati apsorpciju kalcijuma u ćelijama kostiju i doprinijeti većoj gustini i jačini kostiju.
Jačanje imuniteta i potencijalna zaštita od raka
Fermentisani mliječni proizvodi poznati su po jačanju imunskog sistema. Probiotici iz kefira mogu pomoći organizmu da bude otporniji na infekcije i bolesti. Zanimljivo je da su neka istraživanja pokazala kako ekstrakt kefira smanjuje broj ćelija raka dojke u laboratorijskim uslovima čak četiri puta efikasnije nego ekstrakt jogurta.
Poboljšava probavu
Probiotici iz kefira obnavljaju ravnotežu dobrih bakterija u crijevima. Redovno konzumiranje može pomoći kod:
dijareje,
sindroma iritabilnog kolona,
čireva izazvanih bakterijom H. pylori.
Ipak, važno je naglasiti: kefir nije lijek, nego dodatak ishrani koji može olakšati simptome i poboljšati kvalitet života.
Kefir i laktoza
Za razliku od mlijeka, kefir sadrži vrlo malo laktoze, jer je bakterije tokom fermentacije pretvaraju u mliječnu kiselinu. Osim toga, kefir sadrži enzime koji dodatno pomažu razgradnju laktoze. Zato ga većina ljudi s netolerancijom na laktozu može konzumirati bez problema. Ako se pravi od kokosove vode, voćnog soka ili biljnih napitaka, kefir može biti potpuno bez laktoze.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.