Prema pojedinim naučnim studijama, opasnije je od šećera i zasićenih masti. Iako tačan sastojak koji izaziva ove promjene još nije u potpunosti identificiran, naučnici savjetuju smanjenje njegove konzumacije u svakodnevnoj ishrani.
Riječ je o sojinom ulju, koje je čest sastojak industrijski prerađene hrane i čini gotovo polovinu svih biljnih ulja proizvedenih u svijetu. Upravo zbog te rasprostranjenosti, naučnici upozoravaju na potencijalne zdravstvene rizike.
Na Univerzitetu Kalifornija u Riversideu provedeno je istraživanje na miševima. Jedna grupa hranjena je ishranom bogatom sojinim uljem, druga je dobijala sojino ulje bez linolne kiseline, dok je treća grupa konzumirala kokosovo ulje.
Rezultati su pokazali da sojino ulje može negativno utjecati na zdravlje, dovodeći do razvoja dijabetesa i gojaznosti. Osim toga, zabilježene su i genetske promjene u mozgu koje se povezuju s neurološkim poremećajima poput anksioznosti, autizma, Alzheimerove bolesti i depresije.
Istraživači su utvrdili da je došlo do promjena u ekspresiji stotina gena u području hipotalamusa, što je izazvalo različite upalne procese i negativno utjecalo na metabolizam. Obje vrste sojinog ulja imale su slične učinke, dok takve promjene nisu zabilježene kod kokosovog ulja.
Zbog svega navedenog, stručnjaci savjetuju umjerenost i pažljiv odabir ulja u svakodnevnoj ishrani.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.