Visoke ljetne temperature stvaraju idealne uvjete za razvoj nevidljivih neprijatelja na tanjiru. Bakterije poput salmonele i E. coli ubrzano se razmnožavaju u onome što stručnjaci nazivaju “opasnom zonom” temperaturnom rasponu između 5 i 60 stepeni Celzijusa.
Broj mikroorganizama na lako kvarljivoj hrani može se udvostručiti svakih 20 minuta. Pravilo nalaže da se kuhana hrana i lako kvarljive namirnice ne ostavljaju izvan frižidera duže od dva sata. Međutim, tokom velikih vrućina postoji važan izuzetak – kada temperatura zraka prelazi 32 stepena Celzijusa, taj period se skraćuje na samo jedan sat.
Meso, perad i riba, bilo sirovi ili termički obrađeni, spadaju među najrizičnije namirnice zbog visokog sadržaja proteina i vlage. Posebno su opasni proizvodi od mljevenog mesa, poput pljeskavica i ćevapa, jer se bakterije tokom procesa mljevenja mogu rasporediti kroz cijelu masu.
Ključno je postići odgovarajuću unutrašnju temperaturu mesa, što se najpouzdanije provjerava kuhinjskim termometrom. Perad bi trebala dosegnuti najmanje 74 stepena, mljeveno meso 71 stepen, dok bi odresci trebali imati najmanje 63 stepena kako bi se uništili opasni patogeni poput salmonele.
Gotovo da nema ljetnog druženja bez kremastih salata i slastica. Međutim, jela na bazi mliječnih proizvoda, jaja i majoneze – poput popularne francuske ili krompir salate – na visokim temperaturama mogu postati prava “tempirana bomba”.
Meki sirevi, mlijeko, vrhnje i slastičarske kreme izuzetno su osjetljivi. Jaja, posebno sirova ili nedovoljno termički obrađena u umacima, predstavljaju značajan rizik od salmonele. Čak i kada su prethodno bila u frižideru, na stolu izloženom suncu brzo dostižu temperaturu koja pogoduje razvoju bakterija.
Manje očiti, ali jednako opasni uzročnici trovanja mogu biti kuhana riža, tjestenina i narezano voće. Kuhanjem riža i tjestenina postaju vlažne i stvaraju pogodno tlo za razvoj bakterija. Slično je i s voćem poput lubenice – kada se prereže zaštitna kora, unutrašnjost postaje izložena mikroorganizmima.
Najveća opasnost ipak vreba od unakrsne kontaminacije. Korištenje istog pribora ili daske za sirovo meso, a zatim za gotovu hranu, siguran je način prenosa opasnih bakterija na namirnice koje se više neće termički obrađivati.
Prevencija je jednostavna ako se pridržavamo osnovnih pravila sigurnog rukovanja hranom. Ruke uvijek treba prati sapunom, sirovo meso strogo odvajati od gotovih jela, a u prijenosnom frižideru držati ga na dnu i dobro zapakovanog.
Za provjeru pečenosti mesa najbolje je koristiti termometar. Hranu treba držati pokrivenom kako bi se zaštitila od insekata, a ostatke pospremiti u frižider u preporučenom roku. Ako postoji sumnja u ispravnost neke namirnice, najsigurnije je baciti je.
Ako ipak dođe do trovanja, simptomi poput mučnine, povraćanja i proljeva mogu se pojaviti u roku od nekoliko sati, ali i nakon nekoliko dana.
Najvažnije je nadoknaditi izgubljenu tečnost unosom vode i elektrolita. Lijekove protiv proljeva ne treba uzimati bez savjeta ljekara. Ako osoba ne može zadržati tečnost ili se pojave ozbiljniji simptomi, potrebno je potražiti medicinsku pomoć, posebno kada je riječ o djeci, starijim osobama ili osobama s oslabljenim imunitetom.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.