Takva rutina može pomoći i u održavanju stabilnog nivoa energije tokom dana; primjerice, mnogi sportisti biraju skoro identičan jelovnik u isto vrijeme kako bi imali osjećaj potpune kontrole nad svojim performansama. Ipak, ovako ustaljen način ishrane ima i svoju drugu stranu i nosi određene nedostatke.
Nutricionisti se slažu da isti doručak iz dana u dan može biti i dobar i loš, zavisno od toga šta zapravo jedemo i koliko je obrok raznolik u sitnim detaljima. Ako svako jutro jedemo dobro izbalansiranu kombinaciju ugljikohidrata, proteina, zdravih masti i vlakana – na primjer, zobene pahuljice s voćem i orašastim plodovima, grčki jogurt s integralnim žitaricama ili jaja s povrćem i malo kvalitetnog hljeba – takva rutina može olakšati život i stabilizovati energiju tokom dana.
Standardizovani doručak smanjuje broj odluka koje moramo donositi ujutro, pomaže da se ne bacimo na prvu nezdravu opciju i olakšava planiranje kupovine, što je mnogima ključno da uopće ostanu dosljedni zdravim navikama.
Međutim, problem nastaje kada „isti doručak“ znači i stalno isti nutritivni sastav – na primjer, bijelo pecivo s namazom i zaslađena kafa. Takva jednoličnost dugoročno može dovesti do manjka određenih vitamina, minerala ili vlakana, ali i do osjećaja zasićenosti hranom, pa tokom dana češće posežemo za grickalicama.
Stručnjaci zato preporučuju kompromis: zadržati okvir koji nam odgovara (topli obrok, smoothie, sendvič…), ali unutar njega mijenjati sastojke – drugo voće, druge žitarice, drugačije izvore proteina ili masti. Tako doručak ostaje prepoznatljiv i praktičan, a tijelo ipak dobija širi spektar hranjivih tvari.
Stvaranje zdrave navike
Važno je i osluškivati vlastito tijelo. Ako vas vaš standardni doručak drži sitim nekoliko sati, nemate nagle padove energije ili žudnju za slatkim i općenito se osjećate dobro, nema razloga da ga mijenjate samo zato što je „uvijek isti“.
No, čim primijetite da ste umorni, napuhani ili stalno gladni ubrzo nakon doručka, znak je da treba prilagoditi sastav – dodati više proteina, zamijeniti rafinisane ugljikohidrate cjelovitima ili ubaciti više vlakana. Drugim riječima, nije presudno ponavljamo li isti obrok, nego je li taj obrok pametno složen i reagujemo li na signale koje nam tijelo šalje.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.