Za razliku od drugih nutrijenata koje moramo unijeti isključivo kroz ishranu, ljudsko tijelo je sposobno da samo proizvede vitamin D kada je koža izložena sunčevoj svjetlosti. Iz tog razloga, moderna medicina ga sve češće klasifikuje kao prohormon, a ne samo kao običan vitamin.
Usljed savremenog načina života, koji podrazumijeva boravak u zatvorenom prostoru, nedostatak vitamina D postao je tiha globalna epidemija koja pogađa milione ljudi širom svijeta.
Zašto je vitamin D ključan za organizam?
Uloga vitamina D u tijelu je dalekosežna i utiče na gotovo svaki organ. Među najvažnijim funkcijama izdvajaju se:
1. Zdravlje kostiju i zuba
Osnovna i najpoznatija uloga vitamina D jeste regulacija apsorpcije kalcijuma i fosfora u crijevima. Bez dovoljne količine ovog vitamina, tijelo ne može pravilno iskoristiti kalcijum iz ishrane, što kod djece dovodi do rahitisa, a kod odraslih do osteomalacije (omekšavanja kostiju) i osteoporoze, čime se drastično povećava rizik od preloma.
2. Jačanje imunološkog sistema
Vitamin D igra ključnu ulogu u aktivaciji imunog odgovora. On pomaže T-ćelijama i makrofagima (odbrambenim ćelijama tijela) da prepoznaju i unište viruse i bakterije. Istraživanja pokazuju da optimalan nivo ovog vitamina smanjuje učestalost respiratornih infekcija, prehlada i gripa.
3. Smanjenje rizika od hroničnih i autoimunih bolesti
Naučne studije povezuju stabilan nivo vitamina D sa smanjenim rizikom od razvoja autoimunih oboljenja, kao što su multipla skleroza, reumatoidni artritis i dijabetes tipa 1. Takođe, ovaj vitamin ima važnu ulogu u očuvanju zdravlja kardiovaskularnog sistema i regulaciji krvnog pritiska.
4. Mentalno zdravlje i raspoloženje
Receptori za vitamin D nalaze se i u dijelovima mozga koji su odgovorni za raspoloženje. Njegov deficit se često povezuje sa sezonskim afektivnim poremećajem (takozvanom zimskom depresijom), hroničnim umorom i padom energije.
Glavni izvori vitamina D
Postoje tri osnovna načina na koja organizam može obezbijediti ovaj nutrijent:
Sunčeva svjetlost
Izlaganje kože (ruke, lice, noge) direktnoj sunčevoj svjetlosti bez zaštitnog faktora u trajanju od 15 do 20 minuta, tri puta sedmično, obično je dovoljno tokom proljeća i ljeta. Međutim, geografski položaj, godišnje doba, zagađenje vazduha i upotreba krema sa zaštitnim faktorom (SPF) mogu drastično smanjiti sintezu vitamina D.
Ishrana
Mali broj namirnica je prirodno bogat vitaminom D. Najbolji prehrambeni izvori su:
Masna riba (losos, skuša, haringa, tuna)
Ulje ajkulina ili bakalarove jetre
Žumance
Goveđa jetra
Hrana obogaćena vitaminom D (određene vrste mlijeka, žitarica i sokova)
Suplementacija
Tokom jesenjih i zimskih mjeseci, kada je sunčevih zraka premalo, suplementacija često postaje neophodna. Na tržištu se vitamin D nalazi u dva oblika: D2 (ergokalciferol) i D3 (holekalciferol). Preporučuje se upotreba vitamina D3, jer je on prirodni oblik koji ljudsko tijelo proizvodi i znatno efikasnije podiže nivo vitamina u krvi.
Simptomi nedostatka
Deficit vitamina D se često razvija bez jasnih i naglih simptoma, zbog čega ga je teško uočiti na vrijeme. Neki od najčešćih znakova hroničnog nedostatka su:
Česte infekcije i prehlade
Hroničan umor i iscrpljenost
Bolovi u kostima, zglobovima i leđima
Slabost u mišićima
Sporo zarastanje rana
Pojačano opadanje kose
Riječ opreza: Opasnost od hipervitaminoze
Za razliku od vitamina rastvorljivih u vodi (poput vitamina C) čiji se višak lako izbacuje kroz urin, vitamin D je rastvorljiv u mastima. To znači da se njegov višak akumulira u tijelu.
Prekomjeran unos kroz visokodozirane suplemente bez nadzora ljekara može dovesti do toksičnosti (hipervitaminoze). To uzrokuje preveliku koncentraciju kalcijuma u krvi (hiperkalcijemiju), što može oštetiti bubrege, srce i krvne sudove.
Prije početka uzimanja visokih doza suplemenata, preporučuje se uraditi jednostavnu laboratorijsku analizu krvi (25-hydroxyvitamin D) kako bi se utvrdio tačan status i odredila adekvatna terapijska doza.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.