Fatima Gondžo-Velić, doktorica i nutricionistica na specijalizaciji iz pedijatrije za Bosnainfo govori sa stručnog aspekta o temama o kojima se danas sve češće raspravlja: jesu li kafa, šećer i brašno zaista štetni, koliko prehrana utiče na pojavu migrena, kakva je veza između ishrane i urinarnih infekcija te zašto je važno pristupati ovim pitanjima bez straha, ali s provjerenim znanjem.
Bosnainfo: Vi ste dakle doktorica, nutricionista, na specijalizaciji ste iz pedijatrije, već godinama ste u direktnoj kumunikaciji sa ljudima i tačno znate koji su to mitovi o ishrani u koje ljudi najčešće vjeruju, a nemaju naučno utemeljenje – kako ste najavili uskoro izlazi knjiga koju ste sa kolegicom radili, a to je “100 recepata za zdrav život”. Možete li nam malo više o tome reći?
Dr. Gondžo-Velić: Kroz svoj rad, kao doktorica i nutricionistiva koja svakodnevno razgovara sa pacijentima i njihovim porodicama, primjetila sam da ljudi najčešće ne griješe zato što “ne znaju”, nego zato što su preplavljeni kontradiktornim informacijama.
Najčešći mitovi koje srećem su: da je “zdravo” uvijek isto za sve, da su ugljikohidrati sami po sebi loši, da je potrebno stalno izbacivati čitave grupe namirnica, da “detoks” rješava sve, te da je mršavljenje isto što i zdravlje. U praksi to često vodi rigidnim pravilima, osjećaju krivice i ciklusu restrikcija i prejedanja.
Također, veliki broj ljudi i dalje vjeruje u mit da će „čarobni prašak“, suplement ili trend dijeta riješiti njihove probleme i brzo ih dovesti do zdravlja, ali u medicini i nutricionizmu takve prečice jednostavno ne postoje, na kraju ni u životu. Zdravlje se gradi postepeno, kroz male ali dosljedne promjene u svakodnevnim navikama, kao i sve što je vrijedno.
Zato smo dr. Safija i ja napisale knjigu “100 recepata za zdrav život” kao praktičan alat za svakodnevni život cijele porodice, ne kao trend dijetu. Ideja knjige je da pokaže kako zdrava prehrana može biti realna, ukusna, lokalno dostupna i održiva, bez ekstremizma. Recepti su balansirani, jasni, primjenjivi u svakodnevici i prate logiku: više nutritivne vrijednosti, bolji metabolizam, bolja energija, a manje “praznih kalorija”. Knjigu će pratiti i višemjesečni projekt koji ima za cilj podizanje svijesti o zdravoj prehrani u populaciji, širom ove naše lijepe domovine.
Knjiga izlazi iz štampe poslije Ramazana, ako Bog da, a do tada smo pripremile Ramazanski vodič za balansiranu ishranu. U Ramazanu najčešće vidimo dvije krajnosti, ili prejedanje na iftaru i “pad” energije ili preskakanje važnih nutrijenata pa umor, glavobolje i pojačana želja za slatkim. Vodič je osmišljen da pomogne ljudima da Ramazan dožive kao priliku za bolju rutinu, ne kao mjesec u kojem se “preživi”.
Bosnainfo: Da li postoji „idealna“ ishrana za sve ili se zdrava prehrana mora prilagoditi svakoj osobi pojedinačno?
Dr. Gondžo-Velić: Ne postoji jedna, „idealna“ ishrana koja odgovara svima u identičnom obliku. Postoje principi zdrave prehrane koji su univerzalni (raznolikost, dovoljno proteina, vlakana, kvalitetnih masti, više cjelovitih namirnica, manje prerađene hrane) ali konkretan plan mora biti individualan. Ishranu uvijek treba prilagoditi: dobi, spolu, nivou fizičke aktivnosti, zdravstvenom stanju, terapiji, mikrobiomu, hormonima, životnom ritmu, pa i kulturi i na kraju budžetu. Nekome će više odgovarati tri veća obroka, nekome četiri ili pet manjih. Nekome će mliječni proizvodi biti odličan izvor proteina, a nekome će praviti smetnje. Zdrava ishrana nije šablon. Zdrava ishrana je sistem koji se uklapa u čovjekov realan život.
Bosnainfo: Smatrate li da adekvatnom ishranom se mogu riješiti određena stanja koja smatramo hroničnim ili hronične upale, poput migrena, urinarnih infekcija, čestih bolova u želucu, promjena na koži i slično?
Dr. Gondžo-Velić: Ishrana je moćan faktor, ali svojim klijentima uvijek jasno naglasim da ishrana nije čarobni lijek i ja nemam nikakav čarobni štapić. Ono u šta se svi moji klijenti uvjere već nakon nekoliko dana jeste da je ishrana značajan dio rješenja problema koji imaju ali i svako nepridržavanje principa vrlo često dovode do pogoršanja.
Kod stanja poput migrena, čestih bolova u želucu, promjena na koži ili ponavljanih urinarnih infekcija, prehrana može značajno uticati na učestalost i intenzitet simptoma, naročito kroz stabilizaciju šećera u krvi, kvalitet sna i nivo stresa, stanje crijevne sluznice i mikrobiom, kao i prepoznavanje individualnih okidača (npr. određene namirnice, alkohol, aditivi). Kod migrena, na primjer, nekome okidač mogu biti neredovni obroci, dehidracija, premalo sna, previše kofeina ili određene namirnice.
To je sve individualno i zato se radi kroz praćenje i ciljane promjene, a ne kroz “spisak zabranjenih namirnica za sve”. Kod probavnih tegoba, često se kroz praćenje dokaže da problem nije “jedna namirnica”, nego kombinacija više faktora kao što su brzina jedenja, stres, kasni obroci, malo vlakana, puno pržene i prerađene hrane. Promjene na koži su opet priča za sebe. Mogu nastati kao posljedica oscilacija šečera u krvi, nedostatka određenih nutrijenata, ali i kao rezultat hormonalnog disbalansa i genetske predispozicije. A za urinarne infekcije posebno je važno naglasiti da ishrana može pomoći prevenciji, ali kod sumnje na infekciju potrebna je medicinska procjena i liječenje. Ovo nije stanje koje se “prehrani” preko noći, posebno u trudnoći.
Bosnainfo: Posljednjih godina mnogo se govori o štetnosti šećera i bijelog brašna. Da li zaista te dvije namirnice donose više štete nego koristi za organizam?
Dr. Gondžo-Velić: Problem nije u tome da je svaka količina šećera ili bijelog brašna “toksična”, nego u količini i učestalosti, te u tome što se te namirnice često nalaze u prerađenoj hrani koja je nutritivno siromašna, a vrlo kalorična. Kod pretjeranog unosa, šećer i rafinirani proizvodi od bijelog brašna dovode do oscilacija šećera u krvi, pojačane gladi ubrzo nakon obroka, lakšeg prejedanja, povećanog rizika od karijesa i metaboličkih poremećaja. S druge strane, u realnom životu cilj nije savršenstvo nego ravnoteža.
Ako 80–90% prehrane čine kvalitetne namirnice (povrće, voće, proteini, integralne žitarice, mahunarke, orašasti plodovi) povremeni desert ili bijelo pecivo neće “pokvariti zdravlje”. Fokus treba biti na tome da osnova prehrane bude hranjiva, a “slatko i bijelo” povremeni dodatak, ne temelj.
Bosnainfo: Različite su teorije i o unosu kofeina, živimo u takvom podneblju da je nezamislivo početi dan bez kafe, ali isto tako i prilikom svakodnevnih druženja kako na poslu, privatno – uvijek je tu kafa, kako znati koliko kafe nam je dnevno potrebno ili koji su simptomi da nam šteti, a da i ne znamo?
Dr. Gondžo-Velić: Kafa je dio naše kulture i ima i mnogobrojne pozitivne efekte na naš organizam ali ključno je konzumirati je u pravoj dozi i u pravo vrijeme. Za većinu zdravih odraslih osoba, umjeren unos kofeina (često se u praksi to svodi na 1–3 kafe dnevno) može biti sasvim u redu, posebno ako se pije uz dobar unos tečnosti i ako ne remeti san.
Znaci da vam kafa možda šteti, a da to ne povezujete odmah s kafom, mogu biti nervoza, unutrašnji nemir, ubrzan puls, “preskakanje” srca, anksioznost ili razdražljivost, pogoršanje žgaravice i gastritisa, glavobolje (posebno “vikendom” kad je preskočite), problemi sa snom.
Praktično pravilo koje mnogima pomogne jeste da ne piju kafu odmah na prazan želudac ako imaju gastritis ili anksioznost. Ono što savjetujem u radu sa svim svojim klijentima jeste da ne piju kafu u kasnim popodnevnim satima. Također, ono što je važno napomenuti, ako je kafa “zamjena za obrok”, onda problem nije kafa nego nedovoljno kvalitetna rutina ishrane.
Bosnainfo: Vi ste specijalizant na pedijatriji KCUS-a, koji su najveći izazovi s kojima se mladi ljekari u pedijatriji susreću i šta Vas je motivisalo da se opredijelite za rad s djecom?
Dr. Gondžo-Velić: Rad u pedijatriji je specifičan jer podrazumijeva suočavanje sa veoma širokim spektrom stanja, od djece koja dolaze na rutinske i preventivne preglede, do onih sa ozbiljnim, kompleksnim i rijetkim dijagnozama. Poseban izazov predstavljaju teška kongenitalna oboljenja, maligne bolesti ali i situacije u kojima se veoma teška bolest razvije naglo kod djeteta koje je do tada bilo potpuno zdravo.
Za mladog ljekara, pedijatrija zahtijeva kontinuirano učenje, timski rad i visoku profesionalnu odgovornost, uz istovremenu potrebu za jasnom, smirenom i empatičnom komunikacijom s roditeljima. Istovremeno, pedijatrija je oblast u kojoj prevencija ima izuzetno važnu ulogu, kroz pravilnu ishranu, zdrave životne navike, dobar san i pravovremenu edukaciju porodice.
Upravo ova kombinacija medicine, odgovornosti, rada s djecom i mogućnosti snažnog preventivnog djelovanja bila je moja glavna motivacija da se odlučim za pedijatriju. Ovo je oblast medicine u kojoj znanje i male, dosljedne promjene mogu imati mjerljiv uticaj na zdravlje i kvalitet života djeteta danas a dugoročno i na zdravlje cijele zajednice.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.