Medicina

Dijagnoza "masna jetra" krije pet različitih stanja

Masna bolest jetre, koja pogađa gotovo 30% odraslih osoba širom svijeta, zapravo se sastoji od pet biološki različitih podtipova. Istraživači klinike Mayo otkrili su da svaki nosi drugačije rizike od zatajenja jetre, raka i bolesti srca.

FOTO: UNSPLASH
FOTO: UNSPLASH

Nalazi bi vremenom mogli promijeniti način na koji ljekari prepoznaju rizične pacijente i biraju liječenje.

Dvoje pacijenata može dobiti istu dijagnozu, masna jetra, a zapravo imati različite bolesti. Do tog zaključka došli su istraživači klinike Mayo u saradnji s Virginia Techom. Identificirali su pet biološki različitih oblika stanja koje se stručno zove MASLD.

Svaki od tih oblika, kako navodi klinika Mayo, povezan je s drugačijim rizicima: od bolesti srca i zatajenja jetre do raka i potrebe za transplantacijom. Rezultati su objavljeni u časopisu Nature Communications.

Naučnici su pokazali da se MASLD može razviti kroz nekoliko bioloških puteva. Neki su usko povezani s pretilošću i dijabetesom, dok se za druge čini da su uzrokovani naslijeđenim genetskim razlikama.

Jedan od najvažnijih nalaza odnosi se upravo na genetske oblike. Oni su povezani s većom vjerojatnoćom napredovanja do uznapredovalog oštećenja jetre, čak i kod ljudi koji nemaju metaboličke faktore rizika koji se obično vežu uz masnu jetru.

„Kada se klinički i genomski podaci analiziraju zajedno na ovoj skali, počinje se uočavati obrasci napredovanja bolesti koji bi inače ostali skriveni“, kaže Shulan Tian, koautorica i bioinformatičarka u klinici Mayo.

MASLD, ranije poznat kao nealkoholna masna bolest jetre, razvija se kada se višak masti nakuplja u jetri. Mnogi ljudi ne osjećaju nikakve primjetne simptome, pa stanje može godinama ostati neotkriveno.

Masna jetra ne uzrokuje uvijek ozbiljne komplikacije. Ipak, može napredovati do upale, ožiljavanja i trajnog oštećenja, a teški slučajevi mogu dovesti do ciroze, stanja u kojem opsežni ožiljci sprječavaju pravilan rad jetre.

MASLD je glavni uzrok ciroze, raka jetre i transplantacije jetre u svijetu. Zato je razumijevanje zašto neki pacijenti dobiju teške komplikacije, a drugi ne, postalo važan cilj istraživača.

Tim je analizirao rezultate genetskog sekvenciranja i opsežne medicinske podatke za više od 4.600 pacijenata s dijagnozom MASLD. Uzeli su u obzir enzime jetre, indeks tjelesne mase, nivo lipida u krvi i druge pokazatelje metaboličkog zdravlja, kao i dijabetes, depresiju i apneju u snu.

Napredni kompjuterski modeli tražili su obrasce koji povezuju pacijente sa sličnim genetskim karakteristikama i kliničkim nalazima. Tako je nastalo pet grupa, svaka s vlastitim biološkim obilježjima.

Istraživači su se oslonili na Atlas istraživačkih podataka klinike Mayo, sistem koji povezuje genetske informacije pacijenata s detaljnim medicinskim kartonima. Platformu je pomogao razviti dr. Eric Klee, a koristi i podatke studije Tapestry, najveće zbirke egzoma klinike Mayo s više od 100.000 učesnika. Egzom je dio DNK koji sadrži upute za stvaranje proteina.

Razlike među podtipovima protežu se izvan same jetre. Istraživači su prvi put identificirali veze između određenih podtipova MASLD-a i depresije, apneje u snu i migrene.

Nalazi ne dokazuju da masna jetra direktno uzrokuje ta stanja. Oni samo ukazuju da biološki procesi u osnovi nekih oblika masne jetre mogu biti povezani s problemima u više dijelova tijela.

Umjesto da se svaki pacijent liječi kao da ima istu bolest, ljekari bi mogli koristiti genetske i kliničke podatke da utvrde koji je podtip prisutan i koje se komplikacije najvjerovatnije razvijaju. To bi bilo posebno korisno za pacijente s genetskim oblicima teškog oštećenja jetre koji imaju malo klasičnih faktora rizika.

Tim sada planira provjeriti nalaze na većoj i raznolikijoj populaciji. Žele i utvrditi reaguju li podtipovi različito na dostupne terapije, uključujući agoniste GLP-1 receptora, lijekove koji se koriste kod dijabetesa tipa 2 i gojaznosti.

Ako buduće studije potvrde te razlike, nalazi bi mogli pomoći preciznijem skriningu, ranijoj intervenciji i terapiji prilagođenoj biologiji svakog pacijenta. Za sada je riječ o istraživanju, a ne o promjeni kliničke prakse, prenosi N1.

Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja medicinski savjet. Za sve zdravstvene odluke konsultujte svog ljekara.